Arhiv tekstova

Prošli su ponedjeljak u cijeloj Hrvatskoj ponovno zazvonila školska zvona i označila kraj ljetnih praznika, a to znači i kraj godišnjih odmora te povratak brojnih turista u svoja mjesta prebivališta. Prošlog se vikenda i većina Zagrepčana vratila u svoj grad, a turisti počeli napuštati glavni grad Hrvatske, posljednjih godina sve popularnije turističko odredište, koje se nalazi na sjecištu važnih prometnica između jadranske obale i srednje Europe i stoljećima se razvijalo kao bogato kulturno i znanstveno te snažno trgovačko i gospodarsko središte. Da je broj turista u Zagrebu u stalnom porastu potvrđuju i najnoviji podatci Turističke zajednice grada Zagreba, koji pokazuju kako je glavni grad Hrvatske u srpnju ove godine posjetilo 63.712 turista te da je ostvareno 109.784 noćenja, što u odnosu na srpanj prošle godine predstavlja porast od 9 posto u dolascima te 7 posto  u noćenjima, a sve skupa potvrđuje višegodišnji pozitivan trend zagrebačkog turizma. Od ukupnog broja turista, 49.956 bili su stranci koji su ostvarili 84.806 noćenja i time ostvarili 11 posto više dolazaka te 9 posto više noćenja nego u istom mjesecu prošle godine.

SVE VIŠE TURISTA: Zanimljiv je podatak da su po broju ostvarenih dolazaka na prvom mjestu gosti iz Japana, kojih je u srpnju u Zagrebu bilo čak za 144 posto više, odnosno 5.590, a slijede ih gosti iz Sjedinjenih Američkih Država sa 4.434 dolazaka te Njemačke s 3.805 dolazaka. Sveukupno, u prvoj polovici 2008. godine premašena je brojka od pola milijuna noćenja, točnije ostvareno ih je 543.176, a prva tri mjesta zauzimaju posjetitelji iz Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država te Italije. 

»Turistička zajednica grada Zagreba zadovoljna je pozitivnim trendom, koji se nastavlja i u ovoj 2008. godini, a posebno zbog zamjetnog porasta dolazaka gostiju iz prekooceanskih zemalja, koji pokazuju da hrvatska metropola dobiva sve značajnije mjesto na turističkoj karti svijeta«, rekla nam je Darja Juzbašić, zadužena za odnose s javnošću Turističke zajednice grada Zagreba.

Naravno da ovi rezultati nisu došli slučajno, oni su  rezultat dobre organizacije i dugogodišnjeg mukotrpnog rada turističkih djelatnika, ali i svih struktura Grada Zagreba.

USPJEŠAN LJETNI PRO-GRAM: Tako je, primjerice, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport ovog ljeta organizirao preko 460 raznih događanja, koncerata, izložbi, kazališnih predstava i drugih programa, koji su sadržaj kulturnog ljeta Zagreba i sve bogatije turističke ponude. 

»Značajno je i to da mnogi programi imaju međunarodnu kulturnu dimenziju«, naglasio je Duško Ljuština, član Gradskog poglavarstva zadužen za kulturu, te dodao kako je program kulturnog ljeta u Zagrebu započeo na preuređenom jezeru Bundek koncertom »Rock classic« u izvedbi Zagrebačke filharmonije, a na istom mjestu završit će sredinom ovog mjeseca »Zagreb blues festivalom«. Svoj obol turističkom razvoju Zagreba dale su i ostale gradske strukture, pa su glavni grad Hrvatske od jednog od najneočišćenijih hrvatskih gradova sedamdesetih godina prošlog stoljeća uspjeli svrstati među najčišće europske gradove. Iako je broj automobila od tada višestruko narastao, do vrtoglavih 500 tisuća, uvođenjem plina i izgradnjom termoelektrana, koncentracija štetnih plinova u zraku znatno se smanjila te je zrak iz tzv. treće kategorije kvalitete prešao u prvu, čime se Zagreb smjestio u sam vrh gradova, kada je u pitanju kvaliteta zraka. Pokraj toga, biciklističkih staza svakim je danom sve više (trenutno ih ima 150 kilometara), uređuju se zelene površine i prometnice, gradnjom podzemnih garaža pokušava se promet u mirovanju izbaciti iz središta, a 350 djelatnika »Čistoće« svakodnevno čisti zagrebačke ulice i trgove. U listopadu prošle godine na Žitnjaku je otvoren prvi pročistač otpadnih voda u Hrvatskoj, vrijedan 280 milijuna kuna, a započela je i velika sanacija Jakuševca, najvećeg zagrebačkog odlagališta otpada.

No, Zagreb ima još puno prostora za napredak. Najveći problem su svakako automobili, odnosno njihov broj koji je u stalnom porastu, a razvoj prometne infrastrukture ne prati to povećanje. Više od polovice stanovnika koristi se motornim vozilima, pa stručnjaci predlažu favoriziranje javnog gradskog prijevoza. Dnevno se zagrebačkim tramvajima i autobusima preveze oko 50 tisuća putnika, a najbolje rješenje bila bi implementacija željeznice u javni prijevoz, čime bi se povećala propusna moć zagrebačke prometne mreže. Ovi rezultati pokazuju još jednom da bez kontinuiranog rada i međusobne sinkronizacije svih struktura grada nema napretka, a svakako da najvažniju i odlučujuću ulogu imaju sami građani Zagreba, čija se otvorenost i srdačnost redovito potvrđuje u svim provedenim turističkim anketama i čine ih jednim od glavnih razloga za posjet turista glavnom gradu Hrvatske. 

Zlatko Žužić