Arhiv tekstova

Novi župnik

 

ŠID – Župa Presvetog Srca Isusova u Šidu, od prošloga tjedna dobila je novoga župnika. Naime, od prošle godine, kada je župnik Krešimir Bulat zbog bolesti prestao obnašati dužnost župnika župe u Šidu, pojavila se potreba za novim svećenikom, koji bi skrbio o nekoliko tisuća rimokatoličkih vjernika u ovom dijelu Srijema. Dekretom nadbiskupa dr. Marina Srakića od 18. kolovoza 2008. župa u Šidu je dobila novog župnika preč. Nikicu Bošnjakovića, dok je preč. Dušan Milekić imenovan za upravitelja župe u Novim Banovcima.

Preč. Nikica Bošnjaković rođen je 5. prosinca 1979. godine u Vinkovcima, od oca Marijana i majke Mande, rođene Zvonarević, iz Nijemaca. Osnovnu školu je započeo u rodnim Nijemcima. S navršenih 11 godina, pod utjecajem Domovinskog rata, odlazi u progonstvo gdje će provesti idućih 7 godina. Kao prognanik završava osnovnu školu u Vinkovcima i tu upisuje srednju šumarsku školu. Godine 1998. maturira i upisuje Filozofsko–teološki fakultet u Đakovu, kandidat za svećenički red. U rodne Nijemce vratio se 1998. godine. Nakon 6 godina studija, 2003. prima red đakonata i odlazi na svoju prvu službu u Srijem u Rumu, gdje je proveo 4 mjeseca. Na Petrovo, 29. lipnja 2004. tadašnji dijecezanski biskup Marin Srakić dodjeljuje mu red prezbiterata – svećenički red. Svoju prvu svećeničku službu kao župni vikar – kapelan vrši kroz dvije godine do 2006. u župi presvetog imena Marijina u Osijeku. Nakon te župe odlazi dvije godine vršiti službu župnog vikara u župi sv. Mihovila Arkanđela u Donjem Miholjcu, a od prije desetak dana dobio je svoju prvu župu, i to presvetog srca Isusova u Šidu.

Novi župnik, preč. Nikica, vrlo je dobro primljen od katoličkih vjernika u Šidu, te u filijalama u – Vašici, Moroviću, Gibarcu, Batrovcima i Jameni. Također se i on brzo uklopio u novoj sredini, a kako i ne bi – kad je i sam Srijemac.

I. Kušeta

 

Zeda – čudesna dječja zemlja

 

OSIJEK – Breza, udruga za rad s mladima iz Osijeka, organizirala je od 25. do 30. kolovoza manifestaciju »Zemlja bez granica« koja je ove godine nosila tematski naziv Kao oblak.  U sklopu manifestacije, koja je održana u gradu na Dravi po peti put, organizirane su radionice za djecu i mlade. Umjetnici iz različitih dijelova svijeta  (SAD-a, Japana, Velike Britanije, Švicarske, Makedonije, Libije, Bugarske, Rumunjske, Nizozemske, Njemačke, Italije, Slovenije, BiH-a...) došli su podučiti male Osječane i njihove goste (koji su također stigli iz različitih dijelova svijeta, bilo je tu malih Norvežana, djece iz Janjeva, Tuzle, Zadra, Skopja, ali i  naših djevojaka iz tavankutske škole Matija Gubec koje su doveli nastavnici Kristina Kovačić i Kristijan Milanković) različitim vještinama, potaknuti njihovu maštu i kreativnost i posljednjega dana stvoriti čarobnu zemlju djece – Zedu. 

Djeci je ponuđena 31 radionica, a prijavljenih je bilo više od 1300. Na ovim su radionicama djeca mogla naučiti različite plesove:  afrički, nizozemski – duch dance, japanski, ples vatre, ples mira i ples vode. Poznati svjetski plesni pedagog i utemeljitelj komunikacije pokreta i plesa  pod nazivom »Dance Ability« Alito Alessi  u jedinstvenoj  je koreografiji spojio plesače modernoga plesa s plesačima za koje se vjeruje da ne mogu plesati, one u invalidskim kolicima. Za potrebe zemlje Zede u različitim likovnim radionicama stvarale su se čarobne cipelice, zedski oblaci, izrađivao se kamen mudrosti,  zedska odjeća i nakit. Učilo se hodati na štulama, voziti monocikl, izrađivati čokoladne poslastice, oslikavati tijelo i još mnogo toga. 

Zemlja djece-ZEDA osmišljena je prema knjizi Jelene Radan, čiji je glavni lik djevojčica Rejna Zum koja otkriva Zedu. Glazbu Zede stvorile se grupa Meritas i Lidija Bajuk i djeca na radionicama.

M. Glavaš-Kul

 

Predstava na vidiku

 

SONTA – Polaznici male škole drame, koja je organizirana u okviru rada dramskog odjela Kulturno-prosvjetne zajednice Hrvata »Šokadija« iz Sonte, u dijelu praktičnoga rada pripremaju predstavu »Blagdanji san«, autorskog prvijenca Ljiljane Tadijan. Teorijski dio rada s djecom realizirao je voditelj dramskog odjela »Šokadije« Ivan Andrašić, režiju potpisuje Ljiljana Tadijan, a u radu s djecom pomažu Božana Vidaković i Ana Miličić. 

»U cijeloj priči o maloj školi drame najveći dobitak za ‘Šokadiju’ su ova djeca, čiji ‘voljni moment’ zarazno djeluje na sve nas odrasle. Iznenadio sam se njihovoj želji za stjecanjem osnovnih znanja na polju glume. Plašio sam se kako će prihvatiti teoriju koja je, najiskrenije, za većinu odraslih gnjavaža, no oni su me jednostavno tjerali da im, kako svojim rječnikom kažu, pokažem sve cake. Radimo u dobrom raspoloženju, a usporedo s teorijskim, praktični dio rada preuzela je Ljiljana Tadijan, kojoj je ovo prvi dramaturški i redateljski pokušaj, rekao bih jako dobar. Sebi je postavila tešku zadaću kombiniranja hrvatskog književnog jezika i šokačke ikavice stare akcentuacije. Ovaj problem riješila je jako uspješno. Predstavu planiramo premijerno izvesti u Sonti koncem rujna«, rekao je za »Hrvatsku riječ« gospodin Andrašić.

K. P.

Uspjeh mažoretkinja

 

SONTA – S Prvog međunarodnog prvenstva mažoretkinja Srbije, održanog 29. kolovoza u Pančevu, članice  KUD-a »Mažoret« iz Sonte vratile su se u svoje selo prepune lijepih dojmova i vrijednih priznanja. Pokraj Sonćanki, na prvenstvu su sudjelovale i mnoge ekipe iz Srbije. Sonćanke su bile superiorne u mnogim disciplinama a osvojile su i prijelazni pokal. 

I. Andrašić 

Rješenje je nađeno

 

SONTA – Prvi, najteži korak u rješavanju problema pražnjenja septičkih jama stambeno-poslovne dvokatnice u središtu Sonte, o kojemu smo pisali početkom lipnja, poduzet je od strane općinske komunalne inspekcije prvoga dana rujna. Podsjetimo, zbog neredovitoga pražnjenja, sadržina jama izliva se u otvorenu kanalizaciju, iz koje se širi nesnosan smrad, a ozbiljno prijeti i pojava zaraze. Nakon našega, a kasnije i napisa u lokalnom »Glasu komune«, i komunalna inspekcija nastupila je žustrije. Poslije nekoliko opomena, o koje su se vlasnici stanova po inerciji oglušili, po nalogu inspektorata angažirano je JKP »Naš dom« iz Apatina, kako bi saniralo navedeno stanje. »Stanari ove zgrade, nekada zvane sonćanska ljepotica, opominjani su i usmeno i pismeno, na što su se redovito oglušivali. Zbog toga smo bili primorani, sukladno zakonskim odredbama i Odluci o komunalnim djelatnostima Općine Apatin, izvršiti pražnjenje jama angažmanom drugih subjekata«, kazao je za Hrvatsku riječ komunalni inspektor Milan Đurasinović.

I. Andrašić

 

Čišćenje  kanalske mreže

 

PLAVNA  – Nakon više od jednog desetljeća, počeli su radovi na čišćenju glavnog i sporednih kanala, od Plavne do Sonte. Predviđeno je da će ovi radovi trajati oko godinu i pol, do završne destinacije u Sonti, a na području plavanjskog atara oko tri mjeseca.

Početkom ove godine MZ Plavna dostavila je Općini Bač podatke o stanju kanalske mreže na ovom području. Među ostalim, u dopisu je naglašeno nekoliko čimbenika u cilju uređenja poljoprivrednog zemljišta i poboljšanja natapanja i odvodnjavanja. Konstatirano je da je kanalska mreža u cijeloj duljini u K.O. Plavna zapuštena, obrasla u lokvanj, a glavni kanali koji vode do crpnih postaja (stare i nove) su zamuljeni više od jednog metra. 

Bitan problem odvodnjavanja ovog dijela slijeva »Plavna« je zamuljenost i smanjen protjecajni profil glavnog kanala Plavna, čime je onemogućeno efikasno iscrpljivanje viškova vode na crpnoj postaji. Rješenje ovog problema je u radovima koji su upravo započeli, a koje će financirati najvećim dijelom Svjetska banka. S obzirom da je programom Svjetske banke predviđeno da se izmulji i sekundarna mreža, tako bi se riješilo i pitanje pritoka glavnog kanala i funkcioniranje sustava u cjelini.

Na opće zadovoljstvo žitelja Plavne radovi su već u punom zamahu. Najviše koristi od ovoga imat će vlasnici poljoprivrednog zemljišta uz kanale, koji su do sada pretrpjeli najveću štetu. Ovim radovima uljepšat će se i okoliš Plavne, a ljubiteljima prirode i ribolova bit će omogućen lakši pristup svim kanalima. Ne moramo niti govoriti od kakvog je ekološkog značaja ovaj veliki pothvat.

Z. Pelajić

 

Boca na glavi

 

SOMBOR – Mladi se danas zabavljaju na različite načine – u kafićima, diskaćima, na žurkama, a u posljednje vrijeme sve su češće zabave po ulicama, odnosno parkovima. Kafići su izgleda preskupi, a cijena opojnih i bezalkoholnih pića je puno niža u trgovinama. Stoga mladi nerijetko odlučuju kupiti piće u trgovini, sjesti u park i dodavati bocu u krug. Nažalost, nekada boca umjesto u košu završi i na nekim drugim mjestima, kao što smo zatekli u prošli petak ujutro polupraznu plastičnu dvolitru na bisti narodnog heroja u Parku heroja, gdje se nalazi i karmelićanska crkva. U zdravlje! (Ali čije?)

Z. G.Novi župnik

 

ŠID – Župa Presvetog Srca Isusova u Šidu, od prošloga tjedna dobila je novoga župnika. Naime, od prošle godine, kada je župnik Krešimir Bulat zbog bolesti prestao obnašati dužnost župnika župe u Šidu, pojavila se potreba za novim svećenikom, koji bi skrbio o nekoliko tisuća rimokatoličkih vjernika u ovom dijelu Srijema. Dekretom nadbiskupa dr. Marina Srakića od 18. kolovoza 2008. župa u Šidu je dobila novog župnika preč. Nikicu Bošnjakovića, dok je preč. Dušan Milekić imenovan za upravitelja župe u Novim Banovcima.

Preč. Nikica Bošnjaković rođen je 5. prosinca 1979. godine u Vinkovcima, od oca Marijana i majke Mande, rođene Zvonarević, iz Nijemaca. Osnovnu školu je započeo u rodnim Nijemcima. S navršenih 11 godina, pod utjecajem Domovinskog rata, odlazi u progonstvo gdje će provesti idućih 7 godina. Kao prognanik završava osnovnu školu u Vinkovcima i tu upisuje srednju šumarsku školu. Godine 1998. maturira i upisuje Filozofsko–teološki fakultet u Đakovu, kandidat za svećenički red. U rodne Nijemce vratio se 1998. godine. Nakon 6 godina studija, 2003. prima red đakonata i odlazi na svoju prvu službu u Srijem u Rumu, gdje je proveo 4 mjeseca. Na Petrovo, 29. lipnja 2004. tadašnji dijecezanski biskup Marin Srakić dodjeljuje mu red prezbiterata – svećenički red. Svoju prvu svećeničku službu kao župni vikar – kapelan vrši kroz dvije godine do 2006. u župi presvetog imena Marijina u Osijeku. Nakon te župe odlazi dvije godine vršiti službu župnog vikara u župi sv. Mihovila Arkanđela u Donjem Miholjcu, a od prije desetak dana dobio je svoju prvu župu, i to presvetog srca Isusova u Šidu.

Novi župnik, preč. Nikica, vrlo je dobro primljen od katoličkih vjernika u Šidu, te u filijalama u – Vašici, Moroviću, Gibarcu, Batrovcima i Jameni. Također se i on brzo uklopio u novoj sredini, a kako i ne bi – kad je i sam Srijemac.

I. Kušeta

 

Zeda – čudesna dječja zemlja

 

OSIJEK – Breza, udruga za rad s mladima iz Osijeka, organizirala je od 25. do 30. kolovoza manifestaciju »Zemlja bez granica« koja je ove godine nosila tematski naziv Kao oblak.  U sklopu manifestacije, koja je održana u gradu na Dravi po peti put, organizirane su radionice za djecu i mlade. Umjetnici iz različitih dijelova svijeta  (SAD-a, Japana, Velike Britanije, Švicarske, Makedonije, Libije, Bugarske, Rumunjske, Nizozemske, Njemačke, Italije, Slovenije, BiH-a...) došli su podučiti male Osječane i njihove goste (koji su također stigli iz različitih dijelova svijeta, bilo je tu malih Norvežana, djece iz Janjeva, Tuzle, Zadra, Skopja, ali i  naših djevojaka iz tavankutske škole Matija Gubec koje su doveli nastavnici Kristina Kovačić i Kristijan Milanković) različitim vještinama, potaknuti njihovu maštu i kreativnost i posljednjega dana stvoriti čarobnu zemlju djece – Zedu. 

Djeci je ponuđena 31 radionica, a prijavljenih je bilo više od 1300. Na ovim su radionicama djeca mogla naučiti različite plesove:  afrički, nizozemski – duch dance, japanski, ples vatre, ples mira i ples vode. Poznati svjetski plesni pedagog i utemeljitelj komunikacije pokreta i plesa  pod nazivom »Dance Ability« Alito Alessi  u jedinstvenoj  je koreografiji spojio plesače modernoga plesa s plesačima za koje se vjeruje da ne mogu plesati, one u invalidskim kolicima. Za potrebe zemlje Zede u različitim likovnim radionicama stvarale su se čarobne cipelice, zedski oblaci, izrađivao se kamen mudrosti,  zedska odjeća i nakit. Učilo se hodati na štulama, voziti monocikl, izrađivati čokoladne poslastice, oslikavati tijelo i još mnogo toga. 

Zemlja djece-ZEDA osmišljena je prema knjizi Jelene Radan, čiji je glavni lik djevojčica Rejna Zum koja otkriva Zedu. Glazbu Zede stvorile se grupa Meritas i Lidija Bajuk i djeca na radionicama.

M. Glavaš-Kul

 

Predstava na vidiku

 

SONTA – Polaznici male škole drame, koja je organizirana u okviru rada dramskog odjela Kulturno-prosvjetne zajednice Hrvata »Šokadija« iz Sonte, u dijelu praktičnoga rada pripremaju predstavu »Blagdanji san«, autorskog prvijenca Ljiljane Tadijan. Teorijski dio rada s djecom realizirao je voditelj dramskog odjela »Šokadije« Ivan Andrašić, režiju potpisuje Ljiljana Tadijan, a u radu s djecom pomažu Božana Vidaković i Ana Miličić. 

»U cijeloj priči o maloj školi drame najveći dobitak za ‘Šokadiju’ su ova djeca, čiji ‘voljni moment’ zarazno djeluje na sve nas odrasle. Iznenadio sam se njihovoj želji za stjecanjem osnovnih znanja na polju glume. Plašio sam se kako će prihvatiti teoriju koja je, najiskrenije, za većinu odraslih gnjavaža, no oni su me jednostavno tjerali da im, kako svojim rječnikom kažu, pokažem sve cake. Radimo u dobrom raspoloženju, a usporedo s teorijskim, praktični dio rada preuzela je Ljiljana Tadijan, kojoj je ovo prvi dramaturški i redateljski pokušaj, rekao bih jako dobar. Sebi je postavila tešku zadaću kombiniranja hrvatskog književnog jezika i šokačke ikavice stare akcentuacije. Ovaj problem riješila je jako uspješno. Predstavu planiramo premijerno izvesti u Sonti koncem rujna«, rekao je za »Hrvatsku riječ« gospodin Andrašić.

K. P.

Uspjeh mažoretkinja

 

SONTA – S Prvog međunarodnog prvenstva mažoretkinja Srbije, održanog 29. kolovoza u Pančevu, članice  KUD-a »Mažoret« iz Sonte vratile su se u svoje selo prepune lijepih dojmova i vrijednih priznanja. Pokraj Sonćanki, na prvenstvu su sudjelovale i mnoge ekipe iz Srbije. Sonćanke su bile superiorne u mnogim disciplinama a osvojile su i prijelazni pokal. 

I. Andrašić 

Rješenje je nađeno

 

SONTA – Prvi, najteži korak u rješavanju problema pražnjenja septičkih jama stambeno-poslovne dvokatnice u središtu Sonte, o kojemu smo pisali početkom lipnja, poduzet je od strane općinske komunalne inspekcije prvoga dana rujna. Podsjetimo, zbog neredovitoga pražnjenja, sadržina jama izliva se u otvorenu kanalizaciju, iz koje se širi nesnosan smrad, a ozbiljno prijeti i pojava zaraze. Nakon našega, a kasnije i napisa u lokalnom »Glasu komune«, i komunalna inspekcija nastupila je žustrije. Poslije nekoliko opomena, o koje su se vlasnici stanova po inerciji oglušili, po nalogu inspektorata angažirano je JKP »Naš dom« iz Apatina, kako bi saniralo navedeno stanje. »Stanari ove zgrade, nekada zvane sonćanska ljepotica, opominjani su i usmeno i pismeno, na što su se redovito oglušivali. Zbog toga smo bili primorani, sukladno zakonskim odredbama i Odluci o komunalnim djelatnostima Općine Apatin, izvršiti pražnjenje jama angažmanom drugih subjekata«, kazao je za Hrvatsku riječ komunalni inspektor Milan Đurasinović.

I. Andrašić

 

Čišćenje  kanalske mreže

 

PLAVNA  – Nakon više od jednog desetljeća, počeli su radovi na čišćenju glavnog i sporednih kanala, od Plavne do Sonte. Predviđeno je da će ovi radovi trajati oko godinu i pol, do završne destinacije u Sonti, a na području plavanjskog atara oko tri mjeseca.

Početkom ove godine MZ Plavna dostavila je Općini Bač podatke o stanju kanalske mreže na ovom području. Među ostalim, u dopisu je naglašeno nekoliko čimbenika u cilju uređenja poljoprivrednog zemljišta i poboljšanja natapanja i odvodnjavanja. Konstatirano je da je kanalska mreža u cijeloj duljini u K.O. Plavna zapuštena, obrasla u lokvanj, a glavni kanali koji vode do crpnih postaja (stare i nove) su zamuljeni više od jednog metra. 

Bitan problem odvodnjavanja ovog dijela slijeva »Plavna« je zamuljenost i smanjen protjecajni profil glavnog kanala Plavna, čime je onemogućeno efikasno iscrpljivanje viškova vode na crpnoj postaji. Rješenje ovog problema je u radovima koji su upravo započeli, a koje će financirati najvećim dijelom Svjetska banka. S obzirom da je programom Svjetske banke predviđeno da se izmulji i sekundarna mreža, tako bi se riješilo i pitanje pritoka glavnog kanala i funkcioniranje sustava u cjelini.

Na opće zadovoljstvo žitelja Plavne radovi su već u punom zamahu. Najviše koristi od ovoga imat će vlasnici poljoprivrednog zemljišta uz kanale, koji su do sada pretrpjeli najveću štetu. Ovim radovima uljepšat će se i okoliš Plavne, a ljubiteljima prirode i ribolova bit će omogućen lakši pristup svim kanalima. Ne moramo niti govoriti od kakvog je ekološkog značaja ovaj veliki pothvat.

Z. Pelajić

 

Boca na glavi

 

SOMBOR – Mladi se danas zabavljaju na različite načine – u kafićima, diskaćima, na žurkama, a u posljednje vrijeme sve su češće zabave po ulicama, odnosno parkovima. Kafići su izgleda preskupi, a cijena opojnih i bezalkoholnih pića je puno niža u trgovinama. Stoga mladi nerijetko odlučuju kupiti piće u trgovini, sjesti u park i dodavati bocu u krug. Nažalost, nekada boca umjesto u košu završi i na nekim drugim mjestima, kao što smo zatekli u prošli petak ujutro polupraznu plastičnu dvolitru na bisti narodnog heroja u Parku heroja, gdje se nalazi i karmelićanska crkva. U zdravlje! (Ali čije?)

Z. G.