Arhiv tekstova

Hrvatska nacionalna valuta kuna jedna je od stabilnijih europskih valuta i tijekom svih proteklih godina uspjela je održati svoju tečajnu stabilnost. O aktualnoj problematici na tržištu novca i potencijalnoj budućnosti gledanoj kroz prizmu sve bližih europskih integracija, potražili smo stručno mišljenje jedne od najupućenijih osoba, guvernera Narodne banke Hrvatske Željka Rohatinskog, koji se ljubazno odazvao pozivu »Hrvatske riječi« i u kraćim crtama pokušao odgovoriti na neka pitanja.

 

U posljednje se vrijeme ponovno sve više govori o tečaju kune, ponajviše zbog aktualne turističke sezone.

Tečaj kune sa sedamdeset postotnom euriziranošću osnovni je parametar svih agregata cijena. Zato mi i nemamo drugoga izbora nego održavati stabilan tečaj kune, osobito u uvjetima rastuće inflacije. Naravno da tako nešto ima negativne posljedice u aspektima izvozne grane, ali to je nešto što se u postojećim uvjetima jednostavno ne može izbjeći. Veće oscilacije tečaja kune imale bi višestruko negativne učinke na financijsku stabilnost čitavog sustava i povećale bi sve valutne i kreditne rizike.

 

Kako pojašnjavate nepobitnu činjenicu da je upravo Hrvatska, kao jedina država u svom neposrednom susjedskom okruženju, tijekom svih proteklih godina uspjela održati stabilnost svoje nacionalne valute i biti svojevrsni parametar za sve ostale?

Jedan od bitnih elemenata koji su omogućili održavanje stabilnog tečaja je bio snažan priljev inozemnog kapitala i njegova konverzija u kune je utjecala na aprecijaciju tečaja. Problem je bio što je taj kapital ulazio kroz financijski sektor, kroz banke, i predstavljao je osnovicu za formiranje njihovoga kreditnoga potencijala, te povećanja deficita platne bilance.

 

Spomenuli ste banke koje se danas, izuzev Hrvatske poštanske banke, sve nalaze u većinskom vlasništvu stranoga kapitala. U kojoj to mjeri stvara potencijalni problem u budućnosti?

Do privatizacije hrvatskih banaka i ulaska stranog kapitala na naše tržište došlo je u vrijeme krize hrvatskoga bankarstva. Strani je kapital donio likvidnost, tehnologiju, standarde poslovanja, pokazao se neovisnim o politici i to su bile velike prednosti. A naravno, kao i uvijek ima i negativnih efekata, a to je da banke u vlasništvu stranoga vlasnika uvijek preferiraju isključivo interese svoga vlasnika i to je bio jedan od ključnih elemenata snažne kreditne ekspanzije.

 

Hoće li skorašnji očekivani ulazak Hrvatske u Europsku Uniju utjecati na budući tečaj kune ili, kako bi se u takvoj situaciji sve to odrazilo na tečaj kune u odnosu na euro?

Svi razlozi koji su dosada utjecali na održavanje stabilnog tečaja kune ostaju i dalje na snazi. Ne treba očekivati bitne promjene tečaja neposredno prije ulaska u Europsku Uniju, niti u razdoblju samoga ulaska u monetarnu uniju, kada bi trebalo doći do preuzimanja eura kao važeće valute. Činjenica je da ćemo ulaskom u Europsku Uniju morati izmijeniti dio postojećeg instrumentarija. Od granične obvezne pričuve, visoke stope bankovnih pričuva i ostalih instrumenata vođenja financijske politike, najbitnije je da se i ostali segmenti uključe u organiziranje budućega sustava, a to je, ponajprije, fiskalna politika.

 

Kako gledate na susjedne zemlje iz Europske Unije (Slovenija, Mađarska) i njihov prelazak s nacionalnih valuta na euro?

Odgovorit ću na primjeru Hrvatske. Činjenica je da Narodna banka Hrvatske može kontrolirati tečaj, ali isto tako ne može kontrolirati kamatne stope. Jednostavno, u situaciji kada se glavnina kreditnog potencijala formira poslije ulaska stranoga kapitala, za njega je referentna kamatna stopa u EU, a ne u Hrvatskoj.

 

Hoće li biti lakše s eurom?

Bit će u svakom slučaju drugačije. Hoće li biti lakše, vidjet ćemo. Primjerice, uvođenjem eura dolazi do smanjenja određenih troškova, ali isto tako bit će i određenih posljedica. No, sve ćemo vidjeti kada do toga dođe...                 g