Arhiv tekstova

Pokrajinsko tajništvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo predstavit će poljoprivrednicima u svih 45 lokalnih samouprava u Vojvodini mogućnosti kreditiranja i korištenja bespovratnih sredstava iz agrarnog proračuna. Sombor je bio među prvima, a zainteresiranost poljoprivrednika da iz prve ruke čuju što to nudi tajništvo za poljoprivredu bila je velika. No, poslije prezentacija većina njih konstatirala je kako je sredstava malo, kao i da je sve mnogo kompliciranije nego što se čini.

 

Agrarni proračun 

 

Natječaje Pokrajinskog tajništva koji će biti objavljeni oko prvog ožujka predstavio je tajnik Branislav Bogaroški. On je na početku istaknuo da je od 2001. godine do danas, u investicije u poljoprivredi uloženo više od 18,7 milijardi dinara. To su sredstva Fonda za razvoj, sada Razvojnog fonda Vojvodine, Garancijskog fonda i Pokrajinskog fonda za razvoj poljoprivrede. U posljednje dvije godine preko Tajništva za poljoprivredu putem natječaja u vojvođanski agrar uloženo je 1,27 milijardi dinara. »Naši natječaji, unazad nekoliko godina, koncipirani su po ugledu na natječaje Europske unije. To znači da po završenoj investiciji mi vraćamo polovicu od uloženih sredstava. Tako su na naših 1,27 milijardi isto toliko uložili i poljoprivrednici, pa je ukupno u agrar uloženo 2,5 milijardi dinara«, kazao je Bogoroški. Sredstva koje putem natječaja stižu do poljoprivrednika osigurana su u agrarnom proračunu Pokrajine Vojvodina koji ove godine iznosi sedam milijardi dinara. Najznačajnija prihodna stavka proračuna je naknada za navodnjavanje i odvodnjavanje, što je oko 3,4 milijarde dinara, od zakupa državnog zemljišta očekuje se 2,8 milijardi, a oko milijardu dinara su sredstva iz proračuna. »Od sedam milijardi šest milijardi čine namjenska sredstva, što znači da sredstva od naknade za odvodnjavanje i navodnjavanje ulažemo u vodoprivredu, a sredstva koja dođu od zakupa ulažemo u zemljište. Faktički samo tih milijardu proračunskih sredstava možemo raspoređivati po svojoj volji, a ostalo je točno propisano zakonom. Neka praksa u posljednjih pet godina je da u vodoprivredu ulažemo oko četiri milijarde iz prostog razloga što tu ništa nije ulagano 20 godina. Upravljamo s nekih 25.000 kilometara kanalske mreže i zbog toga se trudimo da godišnje uradimo oko 3.000 kilometara kanala i da za sedam godina u cijeloj Vojvodini završimo sanaciju ili pojačano održavanje kanala«, kazao je tajnik za poljoprivredu.

 

Za natječaje skoro milijarda

 

Ono što je ipak najviše interesiralo poljoprivrednike su najavljeni natječaji u ovoj godini. Kako se čulo ono što će pokrajinsko tajništvo za poljoprivredu financirati ove godine uglavnom je isto kao i prethodnih godina. To su sustavi za navodnjavanje,  protugradne mreže, plastenička proizvodnja, mali preradni kapaciteti, opremanje stočarskih farmi, stočarstvo. »Ukupan iznos je 975 milijuna dinara. Od toga je za navodnjavanje i protugradne mreže planirano po 270 milijuna dinara, plasteničku proizvodnju 60 milijuna, preradu u domaćinstvu 70 milijuna, kapacitete za skladištenje 50 milijuna, za stočarstvo 125 i za staračka domaćinstva 140 milijuna dinara. To su sredstva direktno namijenjena fizičkim i pravnim licima, registriranim poljoprivrednim gazdinstvima. Svi natječaji, a ukupno ih je 27, bit će raspisani oko prvog ožujka i bit će otvoreni do kraja rujna«, kazao je Bogoroški. Osim natječaja tajništva za poljoprivredu na raspolaganju su sredstva iz pokrajinskih fondova, kao što su Razvojni fond i Fond za razvoj poljoprivrede. Uz malo vještine i sreće poljoprivrednici planiranu investiciju mogu završiti nekim od kredita fondova, a onda po okončanju investicije tražiti sufinanciranje od tajništva za poljoprivredu. Jednostavnije rečeno to znači da poljoprivrednici mogu uzeti kredit od fonda koji je s dva, tri ili četiri posto kamate, a onda polovicu tih uloženih sredstava bespovratno dobiti od tajništva za poljoprivredu. Natječaji za kredite fondova bit će raspisani prije natječaja tajništva za poljoprivredu kako bi se korisnicima omogućilo da kreditnim sredstvima okončaju svoju investiciju, i da bi nakon toga za tu investiciju mogli tražiti  bespovratna sredstva na natječajima tajništva za poljoprivredu.

 

Lijepo zvuči, ali...

 

Nisu poljoprivrednici bili pretjerani optimisti ni nakon prezentacije uz konstataciju da je novca malo. »Za sada u ovome što nudi tajništvo za poljoprivredu ne pronalazim svoj interes. Zainteresiran sam za podno skladište ali sredstva koja se nude za to su mala. Jedan silos je puno skuplji od 2,5 milijuna i onda se ne može reći da nam vraćaju 50 posto od uloženog, već je to možda deset posto. Strpjet ću se godinu, dvije, mislim da će tada biti povoljniji uvjeti«, kaže Stipan Štrangar, poljoprivrednik iz Monoštora. »Kada budu objavljeni natječaji vidjet ćemo što oni od nas traže. Zainteresiran sam za izgradnju prasilišta. Moramo li mi imati objekt, a oni osiguravaju opremu, ili se povrat sredstava daje za cjelokupnu investiciju? To ćemo vidjeti kada bude objavljen tekst natječaja«, kaže Zvonko Čuvardić, poljoprivrednik iz Sombora. On je ranije koristio poticaje iz tajništva za poljoprivredu i to za zakup zemlje od staračkih domaćinstava, ali nema baš dobra iskustva u tome. »Ugovor je bio potpisan na pet godina. Prve tri godine dobio sam te poticaje, ali posljednje dvije godine novac mi, bez ikakvog obrazloženja, nije uplaćen«, kaže Čuvardić.

Za izgradnju prasilišta zainteresiran je i Antun Delija, poljoprivrednik iz Sombora. Nije do sada koristio bespovratna sredstva tajništva za poljoprivredu, a jedan od razloga je i nedovoljna informiranost, pa smatra da je ovakav način prezentiranja dobar. »Došao sam da čujem što nude, osim poticaja, tu mislim i na povoljne kredite. Kada kažem povoljni kredit misli prvo na grejs period i povoljnu kamatu«, kaže Delija.

Kada natječaji budu objavljeni poljoprivrednici će točno znati uvjete i na koliki povraćaj uloženih sredstava mogu računati. Tada će i početi kalkulacije – upuštati se u takve projekte ili ne.