Arhiv tekstova

Pravni spor između Srbije i Hrvatske je dobio epilog presudom Međunarodnog suda pravde u Haagu: Sud je odbacio hrvatsku tužbu protiv Srbije, koja je tužila Srbiju za genocid nad Hrvatima u četiri ratne godine 90-tih, kao i srpsku protutužbu protiv Hrvatske za genocid tijekom kampanje protiv krajiških Srba u akciji Oluja u ljeto 1995. godine. O ovoj presudi smo razgovarali s predsjednikom HNV-a, dr. Slavenom Bačićem.

Što se u pravnom postupku označava kao genocid?

Genocid je najteže kazneno djelo protiv čovječnosti. On označava različita kaznena djela, kao što su ubijanje, prisilno raseljavanje, mučenja, stavljanje u životne uvjete koji dovode do njezina istrebljenja i sl., pripadnika određene etničke skupine učinjene u namjeri da se u cijelosti ili djelomično uništi jedna nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina. 

Koji dokazi potvrđuju da je izvršeno kazneno djelo genocida?

Ključno je, dakle, dokazati namjeru za uništenjem neke skupine, a teški zločini sami po sebi, primjerice, rušenje Vukovara, deportacija civila u logore, protjerivanje stanovništva, masovna silovanja, ubojstva itd., s pravne strane, na žalost, još uvijek ne znače dokaz namjere za istrebljenjem određene skupine. Ilustracije radi, pravno dokazanim genocidom smatraju se nacistički holokaust prema Židovima, masovna ubojstva i protjerivanje bošnjačkog stanovništva na području Srebrenice od strane srpskih postrojba 1995., i masovna ubojstva stotine tisuća pripadnika naroda Tutsi od strane ekstremista naroda Hutu tijekom tromjesečne kampanje. 

Kako komentirate epilog ovog pravnog spora?

Dokazivanje ove namjere vrlo je složeno i teško, tim prije što pravna logika ima svoje specifičnosti, koje je razlikuju od pravila opće logike. Ovo je pravnicima, naravno, poznato, no, politika je diktirala pokretanje postupaka pred Međunarodnim sudom pravde, a onda je zbog političkih pritisaka bilo još teže tužbe i povući, te se ostavilo sudu da donese presudu. Presuda dugačka oko 150 stranica ovo je i potvrdila, pa su tužbeni zahtjev hrvatske strane i protutužbjeni zahtjev srpske strane odbijeni, a  čitav niz teških zločina konstatiranih u obrazloženju presude sam po sebi sud nije smatrao dokazom genocidne namjere.