Arhiv tekstova
13.02.2015
Kako komentirate odluku Međunarodnog suda pravde na odbacivanje hrvatske tužbe i srpske protutužbe z
Mato Groznica, predsjednik Hrvatskog akademskog društva, Novi Sad
Spremnost na iskorak
Ovakva odluka se mogla i očekivati. I prije nego što je presuda Međunarodnog suda pravde priopćena javnosti, mogla se naslutiti. Presuda je kao takva konačna i obvezujuća za obje države i tu se nema što komentirati. Želim vjerovati da će sve ono što je izrečeno u ovoj presudi biti znak, da ako već ne možemo mijenjati prošlost, odnosno ne možemo je popraviti, ono što sigurno možemo učiniti jeste da učinimo napor za ostvarenje bolje budućnosti, a na obje države je da sustavno i u cilju ostvarenja dobrosusjedskih odnosa pokažu dobru volju i riješenost da će ići u tom smijeru. Ovom presudom je stavljena jedna vrsta točke na odnose Srbije i Hrvatske, što bi trebalo biti znak da sva preostala neriješena pitanja treba rješavati u duhu dobrosusjedskih i međuljudskih odnosa, budući da obje države dijele iste vrijednosti i težnje, kada je u pitanju izgradnja suživota u obitelji europskih naroda. Mislim da većina građana i jedne i druge države želi i očekuje od vodstava svojih država da im pokažu da su spremni na pozitivan iskorak. Kao građanin Srbije hrvatske nacionalnosti, vjerujem da dijelim stav i većine mojih sunarodnjaka koji ovdje žive, jer naš interes je prosperitet obje države. To je garant dobrih međudržavnih, pa ako hoćete i međuljudskih odnosa, čime ćemo i sebi, a i međunarodnoj javnosti pokazati da cijeneći prošlost želimo graditi bolju budućnost za sve nas koji žive ovdje u Srbiji, a tako isto i u Hrvatskoj. Zato se iskreno nadam da će tako i biti.
S. D.
Petar Kuntić, predsjednik DSHV-a, Subotica
Ostati i opstati
Mi Hrvati iz Srbije ničim nismo ni doprinijeli da dođe do tog strašnog rata koji je bio na ovim prostorima niti smo bili sudionici tog procesa, ali svakako smo s krupnim očima gledali što će se događati u narednim danima. Naime, dobro je poznato da je animozitet većinskog stanovništva spram Hrvata ovdje veoma visok. Pitam se samo što bi bilo da su odluke bile drugačije. I sada nakon svega, svi bi željeli da okrenemo novu stranicu povijesti. Ja bih to želio, siguran sam da bi to željeli i ostali Hrvati koji žive u Srbiji, ali to će biti malo vjerojatno. Zašto? Zato što je ovakvih prigoda bilo više tijekom posljednjih godina i nikada se to nije dogodilo. Uvijek je bio onaj princip jedan korak naprijed, pa korak nazad, a nekada i dva koraka nazad. Tako da, dokle god se na razini Beograda i Zagreba ne »izglancaju« odnosi, dokle god Beograd i Zagreb ne otvore sve karte koje imaju da bi se ti odnosi popravili, do tad će biti među ova dva naroda ovako veliki animozitet. Nažalost, dvadeset godina je prošlo, ne bi bilo dobro da prođe još toliko dok se stvari ne poprave i dok ne budemo mogli pričati o nekim normalnim odnosima koje svi mi očekujemo. Dobro se sjećam naše sjednice predsjedništva 1996. kada smo razgovarali o otvaranju konzulata u Beogradu. Većina nas se radovala i govorila da će se okrenuti novi list, ali taj list se i dalje nije okrenuo. Prema tome, treba biti realan, treba ostati i opstati i ostati ono što jesi, a doći će bolja vremena kad-tad.
H. R.
Mato Jurić, Zagreb
Zacementirano
Presuda Međunarodnog suda pravde u Haagu, po kojoj je odbijena hrvatska tužba za genocid u agresiji na Hrvatsku, izazvala je razočaranje osobito u obiteljima žrtava, ubijenih, nestalih, mučenih, silovanih i protjeranih, među kojima smo i mi Hrvati iz Srijema, Bačke i Banata koji smo u masovnom egzodusu početkom devedesetih godina prošlog stoljeća protjerani iz svog zavičaja.
Iako je hrvatska tužba odbijena nedvojbeno je u njoj utvrđeno da je na Hrvatsku izvršena agresija, utvrđeni su dokazi o zločinima koji su inicirani od strane Slobodana Miloševića i SANU svojim memorandumom, počinili pripadnici JNA i srpske paravojne snage.
Tom presudom zacementirano je da je riječ o agresiji s ciljem etničkog čišćenja dijela hrvatskih prostora radi pripajanja toga prostora državi agresoru.
Mato Jurić je predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata sa sjedištem u Zagrebu.
Di. P.
