Arhiv tekstova

Analiza trenutačne situacije u obrazovanju na materinskom jeziku hrvatske nacionalne manjine, te  upoznavanje s idejama i vizijama za unapređenje obrazovanja na hrvatskom jeziku bio je povod posjeta Hrvatskom nacionalnom vijeću radne grupe, koju je formiralo Ministarstvo prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja. Naime, nakon što je usvojena Strategija razvoja obrazovanja do 2020. godine, Vlada Republike Srbije usvojila je i Akcijski plan u okviru kojeg jedan od podsustava definira i aktivnosti unapređenja obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina, koji je nedavno također usvojen na Vladi. »Taj podsustav nam sada omugućava da poduzmemo razne druge aktivnosti, među kojima je najvažnija, zbog koje smo danas ovdje u posjetu HNV-u, stvaranje posebnog Akcijskog plana za unapređenje obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina«, kazala je Jasminka Peruničić Allen iz Ministarstva prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja.

S obzirom na brojnost, ostvarivanje prava na potpuno obrazovanje na materinskom jeziku ili samo kao izborni predmet, potrebe različitih manjina su potpuno različite. »Naravno, pokušat ćemo naći neku mjeru i zajednički sadržatelj svih tih razlika, svih potreba manjina i onda na taj način definirati neke temeljne smjernice«, kaže Jasminka Peruničić Allen.

 

Zakonski urediti obrazovanje

 

Radna grupa će obići svih 20 nacionalnih vijeća u Republici Srbiji, a kako kaže Peruničić Allen u dosadašnjim razgovorima kao jedan od zajedničkih problema istaknuto je pitanje izučavanja materinskog jezika s elementima nacionalne kulture koji je kao izborni predmet stavljen u istu poziciju kao, primjerice, informatika. Ona dodaje da će ova primjedba ući u Akcijski plan s težnjom da se promijeni status tog predmeta.

Predsjednik radne grupe prof. dr. Goran Bašić ocjenjuje dobrom inicijativu sadašnje Vlade i Ministarstva prosvjete da se donese akcijski plan, uredi pitanje obrazovanja i usvoji plan realizacije za školovanje na jezicima nacionalnih manjina i za nacionalne manjine u javnim školama. »Sve države u regiji imaju takve akcijske planove i zakone kojima je to uređeno, a Srbija prosto nije to radila. Radila je na neki drugi način koji je funkcionirao za manjine u Vojvodini pogotovo za ‘tradicionalne manjine’, ali svi ostali su imali problema u obrazovanju i ovo je nastojanje da se to uredi. To će podrazumijevati vjerojatno i donošenje nekih drugih zakona i mijenjanje propisa, novih planova i pravilnika rada. Uključivanje nacionalnih vijeća u taj proces je neophodno, jer inputi koji budu došli od manjinskih samouprava u suštini će biti ključni i biti garant da se sustav izradi onako kako je u interesu pripadnika nacionalnih manjina, ne nacionalnih vijeća nego pripadnika nacionalnih manjina«, kazao je Bašić.

 

Pitanje udžbenika nije stvar dobre volje

 

Predsjednik HNV-a dr. Slaven Bačić ocijenio je da je u odnosu na sva četiri područja koja su u nadležnosti nacionalnog vijeća, najteže u obrazovanju. On je istaknuo da je svojedobno za vrijeme ministra Obradovića bilo krajnje nespremnosti za suradnju, neka pitanja su se počela otvarati s ministrom Jovanovićem, ali da niti nakon rujanskog susreta s aktualnim ministrom Verbićem nije učinjen bitan pomak. Predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Darko Sarić Lukendić detaljno je upoznao članove radne grupe s problemom nedostatka udžbenika, odnosno odbijanjem Ministarstva prosvjete da 13 godina od uvođenja nastave na hrvatskom jeziku, riješi pitanje financiranja ili refundiranja troškova tiskanja udžbenika.

Jasminka Peruničić Allen je kazala da bi novi nacrt Zakona o udžbenicima trebao ući u skupštinsku proceduru krajem ovog mjeseca, te da se njime jasno definira način odobravanja tiskanja udžbenika kao i da više »nema tko da pokazuje dobru volju, može postupati po zakonu ili ne postupati po zakonu, i za to snositi posljedice«. Ona je objasnila da ponuđeno rješenje podrazumijeva raspisivanje javnog natječaja za sve predmete na srpskom jeziku i na jezicima manjina na koji će se javljati izdavači. Poslije odabira formira se katalog s po tri naslova udžbenika od kojih također i manjine biraju jedan, a izdavač je obvezan napraviti prijevod i uraditi ga u potpunosti. Ukoliko se na javni natječaj ipak ne javi nitko od izdavača za određeni udžbenik na jeziku nacionalne manjine, radit će se prijevod sa srpskog jezika, a ako niti na srpskom ne postoji udžbenik za određeni predmet, udžbenik će izraditi Zavod za udžbenike. 

 

Filozofski fakultet će izdavati certifikate

 

U razgovoru je istaknuto i pitanje akreditacije predavača u nastavi na hrvatskom jeziku. »Ne inzistiramo da se otvori Učiteljski fakultet za nastavu na hrvatskom, ali pokušavamo već godinama da se to uradi s Osječkim sveučilištem i da se kroz neke jezične ispite izdaju određeni certifikati koje bi Ministarstvo prosvjete priznalo«, kazao je Bačić.

Uz konstataciju kako očevidno nitko nije informirao HNV, Jasminka Peruničić Allen je kazala da je Ministarstvo iniciralo otvorenje programa u okviru bolonjskog sustava programa cjeloživotnog učenja na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. »Mislim da se taj program ekspertski stručno razrađuje. Dakle, Filozofski fakultet će biti institucija koja će izdavati certifikate o poznavanju hrvatskog jezika, odnosno nastavnicima kojima je potreban takav certifikat da mogu predavati na hrvatskom«. 

Darko Sarić Lukendić je reagirao riječima da je nedopustivo to raditi mimo HNV-a, te je Jasminka Peruničić Allen kazala da je Ministarstvo iniciralo isti program za bošnjački jezik na državnom sveučilištu u Novom Pazaru. »Nismo im mogli ništa narediti budući da su sveučilišta neovisna od Ministarstva ali smo predložili da oni otvore takav program, i s Filozofskog fakulteta su to prihvatili. Ne postoji katedra gdje se studira hrvatski jezik i književnost, a inicirati otvorenje programa u okviru cjeloživotnog učenja je moguće i prave se programi«, kazala je Jasminka Peruničić Allen. 

Bačić je istaknuo da otvorenje katedre za hrvatski jezik ipak ostaje kao važno strateško pitanje i plan kojemu se teži, jer osim rješavanja certifikata, cijela zajednica bi imala benefit kroz djelatnost katedre, lektoriranje, jezične seminare. 

 

Školski centar bi bio privlačan

 

Na pitanje kakav je stav HNV-a glede bilingvalne nastave, Slaven Bačić je iznio mišljenje da bi u praksi to dovelo do gašenja hrvatskog dijela nastave. »Mislim da to za nas ne bi bilo dobro, jer nama obrazovanje nije samo obrazovanje nego i čuvanje identiteta«, kazao je on, ističući da unatoč trudu za otvorenje bilingvalne nastave, u Tavankutu je upisano svega dvoje, troje djece od 20-oro u generaciji.

Bačić je kazao da je namjera HNV-a otvorenje Hrvatskog školskog centra, te unatoč tomu što se na neki način može govoriti o segregaciji, takav školski centar bi mogao biti privlačan roditeljima ukoliko bi ponudio kvalitetne programe i nastavni kadar, nov i dobro opremljen prostor. On je naveo primjere hrvatskih školskih centara u Pečuhu, Budimpešti i Santovu, ali i vrtića Montesori u Subotici koji je zahvaljujući programu i sadržaju veoma privlačan za roditelje. »Dugoročno, ukoliko ostane sadašnji koncept nastave na hrvatskom jeziku, mislim da će dovesti do gašenja. Ukoliko bi uza sve negativnosti išli na Hrvatski školski centar mislimo da bi se broj djece održao prilično dugo. Razlog što je manje djece u hrvatskim odjelima nije samo demografske naravi, djelomični uzrok su bili i udžbenici, ali roditelji ne vide neku razliku između nastave na srpskom i hrvatskom. Ukoliko osiguramo posebnu novu zgradu, posebni program, kvalitetu nastavnog kadra, to je nešto što će privući đake«, kazao je Bačić, dodajući da će se ovo pitanje svakako naći na javnoj raspravi.

Kada je riječ o nastavi na hrvatskom jeziku u srednjim školama, članica Izvršnog odbora HNV-a zadužena za obrazovanje Anđela Horvat kazala je da se hrvatski jezik s elementima kulture ne izučava u srednjim školama zato što je to fakultativni predmet zbog čega se nastavnici ne financiraju iz proračuna Ministarstva. Ona je kazala da se nastava na hrvatskom jeziku sprovodi u Gimnaziji i Politehničkoj školi u Subotici, te istaknula pitanje srednje Kemijske škole u Subotici koja već dvije godine pokušava pokrenuti obrazovni profil na hrvatskom jeziku ali ne uspijeva dobiti pozitivno mišljenje i odobrenje od Ministarstva.

Prema riječima Jasminke Peruničić Allen, Akcijski plan će prije konačnog usvajanja biti poslan svim nacionalnim vijećima na evenutalne dopune i usuglašavanje. Prvi nacrt plana trebao bi biti završen krajem travnja, a krajem svibnja Akcijski plan bi trebao biti i usvojen.