Arhiv tekstova

Hrvatska manjinska zajednica više nije u neravnopravnom položaju u području tiskanih medija, jer od ove godine neće dobivati manje sredstava u odnosu na druga glasila manjinskih zajednica, koje su po brojnosti manje ili iste kao hrvatska. Vjetar je to u leđa za rad ovog tjednika, jedinog tjednog lista na hrvatskom jeziku koji izlazi u Srbiji, a sigurno je da će pisana riječ u ovome tjedniku uz aktualno informiranje ostati i predstavljati, uz druge dokumentarije pisane riječi na hrvatskom jeziku u ovome podneblju, povijest naše manjinske zajednice na ovim prostorima. Naime, Novinsko izdavačka ustanova Hrvatska riječ se od ove 2015. godine, izjednačila po dotacijama za rad u području informiranja na materinskom jeziku kada su u pitanju tiskani tjednici s dotacijama drugih nacionalnih manjina slične brojnosti u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini. 

Rješavanje pitanja izjednačavanja ovih dotacija pokušavalo se riješiti unazad nekoliko godina, jedna od preporuka Međuvladinog mješovitog odbora Republike Srbije i Republike Hrvatske za provedbu sporazuma o zaštiti manjina, upućena od strane Republike Hrvatske, odnosila se upravo na izjednačavanje tih dotacija, a na ostvarivanju tog prava hrvatske manjinske zajednice je inzistirao i direktor NIU Hrvatska riječ Ivan Karan, prilikom više sastanaka s pokrajinskim tajnikom za kulturu i informiranje Slavišom Grujićem.

NIU Hrvatska riječ je osnovala Skupština AP Vojvodine, odlukom zastupnika vojvođanskog parlamenta, 8. svibnja 2002. godine, a prvi broj obnovljenog tjednika je objavljen 31. siječnja 2003. godine, koji od tada izlazi u kontinuitetu, tako da je pred čitateljima ovoga petka 618. broj ovog tjednika. NIU Hrvatska riječ je utemeljena na neprofitabilnoj osnovi u cilju informiranja na materinskom jeziku pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini, a nakon dvije godine od osnutka tjednika, osnivačka prava su prenesena na Hrvatsko nacionalno vijeće.

 

Mjerilo obveze APV

 

Povodom ovoga izjednačavanja dotacije, pokrajinski tajnik Slaviša Grujić kaže kako je prije par godina, kada je preuzeo dužnost u tajništvu, vidio da postoji problem glede dotacije NIU Hrvatska riječ.  

»Također i kolege su mi sugerirale da tu postoji disproporcija,  koja teško da je  u skladu s onim što Vojvodina predstavlja. Činjenica je da se nešto moralo uraditi, iako su teška vremena zbog gospodarske krize i sredstava ima koliko ima, ali to opet ne znači da Pokrajina nema svoje obveze, kao što to ne znači da hrvatska manjinska zajednica nema svoja prava. S ovom odlukom, s ovim principom koji smo ustanovili, mi jesmo potvrdili prava hrvatske manjinske zajednice i potvrdili našu obvezu da postupamo u skladu s tim pravima, naravno, isto tako i prema interesima i pravima svih nacionalnih zajednica, tj. s interesima svake manjinske zajednice pojedinačno, ali i interesima ove države prema tome s kakvim uređenjem Vojvodina mora postojati.« 

Slaviša Grujić naglašava kako nije bilo nikakve posebne blagonaklonosti prema nekome u pogledu izjednačavanja ove dotacije, nego je ovo jednostavno mjerilo elementarne pristojnosti u području kulture i informiranja, kao što je to i mjerilo obveze APV.

»Znam i da je program na hrvatskom jeziku koji emitira Radio Televizija Vojvodine kraći od minutaža programa na materinskim jezicima ostalih manjina. RTV je isto u ozbiljnim problemima, muku muče s parama, ali ono što znam, iako ne znam kada će se to desiti, ali točno znam da prema tom problemu postoji odnos i da isto tako generalni direktor i vodstvo sagledavaju prostor kako bi se moglo i tehnički i kadrovski riješiti problem kraće minutaže tih emisija na hrvatskom jeziku. Oni stvarno rade u teškim uvjetima, s teškim problemima, nije lako raditi programe na deset jezika, ali znam da rade i razmišljaju kako da to ‘upakiraju’ na još bolji način.« 

 

Istrajnošću i upornošću do ostvarivanja manjinskih prava

 

»Novinsko izdavačka ustanova Hrvatska riječ je pokušavala nekoliko godina riješiti pitanje ostvarivanja prava na izjednačavanje dotacija za naš rad s financiranjem drugih medija nacionalnih manjina, koje su slične po brojnosti hrvatskoj manjini. To smo pokušavali i u vrijeme kada je pokrajinska tajnica za kulturu i informiranje bila Ana Tomanova Makanova, a pokušaje smo nastavili i kada je za pokrajinskog tajnika ovoga resora imenovan Slaviša Grujić. Napokon smo uspjeli ostvariti ovo naše pravo i to je pokazatelj da će se istrajnošću i upornošću u zahtijevanju da se ostvare prava koja su zagarantirana, ta prava na koncu i ostvariti. Naravno, nije bilo dovoljno samo zahtijevati, nego je bilo potrebno da se i drugi uključe u proces rješavanja tog problema«, kaže Ivan Karan i naglašava da je Međuvladin mješoviti odbor, zahvaljujući angažmanu predstavnika iz hrvatske manjinske zajednice, dr. Slavena Bačića, Petra Kuntića i Tomislava Žigmanova, više puta stavljao ovaj problem na dnevni red svojih sjednica, nakon čega je dana preporuka srpskoj strani da se riješi pitanje izjednačavanja dotacija.

»No, ni to nije bilo dovoljno do sada, bilo je potrebno da se svi elementi slože, bila je potrebna sljedeća sinergija: pokušaji i inzistiranje naše ustanove, zatim potenciranje predstavnika naše zajednice u MMO i traženje države Hrvatske da se riješi ovo pitanje i na koncu, razumijevanje pokrajinskog tajništva.« 

Ivan Karan kaže da je bilo veoma važno i zalaganje za rješavanje ovog problema, glede izjednačavanja dotacija, i pomoćnika pokrajinskog tajnika za medije  Kalmana Kuntića i ističe da ovo postignuće nije od interesa samo za NIU Hrvatska riječ, već za cijelu hrvatsku manjinsku zajednicu: »Trebali bi po svim pitanjima u sinergiji rješavati probleme u našoj manjinskoj zajednici. Uporno, dugo i argumentirano inzistiranje na ostvarivanju naših zajamčenih prava sigurno će dovesti do rezultata.« 

 

Primjenjivati zakon podjednako 

 

Glavna i odgovorna urednica tjednika Hrvatska riječ Jasminka Dulić kaže kako je dugo trebalo čekati na izjednačavanje prava u području informiranja s drugim manjinskim zajednicama glede tiskanih tjednika.

»Zadovoljni smo što je tjednik Hrvatska riječ izjednačen u pogledu visine dotacija koje AP Vojvodina izdvaja s drugim manjinskim medijima, ali nismo zadovoljni što se na to moralo toliko čekati. Naime, nakon osnivanja NIU Hrvatska riječ 2002. godine trebalo se čekati skoro punih trinaest godina da se u pogledu ostvarivanja prava na informiranje, barem kada su u pitanju tiskani tjednici, Hrvati izjednače s drugim nacionalno-manjinskim zajednicama. Na žalost, kad je u pitanju informiranje na pokrajinskom javnom servisu, program na hrvatskom jeziku i dalje je u manjem obimu a brojnost uredništva je isto tako značajno manja u odnosu na druge. Nadamo se da će se u skoroj budućnosti i u tom pogledu hrvatska zajednica izjednačiti s drugim, tzv. starijim nacionalnim zajednicama. Također se najavljenom privatizacijom dovodi u pitanje opstanak hrvatske redakcije Radio Subotice i nadamo se da će se naći rješenje da se stečena prava ne umanjuju. Ne vidimo niti jedan razlog zašto bi se hrvatska nacionalna manjina u pogledu ostvarivanja bilo kojeg prava nalazila u nepovoljnijem položaju od drugih manjina. Nadamo se da tako razmišljaju i drugi, i da više neće biti podjele na ‘nove’ i ‘stare’ manjine i da, ako i postoje određeni animoziteti spram Hrvata, to nikako ne smije biti razlogom da se pravila i zakoni ne primjenjuju  podjednako prema svim nacionalnim zajednicama.«