13.02.2015
I dalje neizjednačeni s drugim manjinama
Hrvatsko nacionalno vijeće posjetili su Luca Bianconi, savjetnik i šef političkog odjela u Delegaciji Europske unije u Republici Srbiji i Gordana Arackić Nikolić, savjetnica za pitanje demokratizacije. Oni su se u četvrtak, 5. veljače, sastali s predsjednikom HNV-a dr. sc. Slavenom Bačićem i članovima Izvršnog odbora HNV-a, a tema sastanka bilo je pitanje položaja hrvatske nacionalne manjine i ostvarivanje prava u područjima obrazovanja i informiranja na materinskom jeziku te suradnja nacionalnog vijeća i lokalnih vlasti i zastupljenost u tijelima lokalne vlasti.
Moguća revizija zakonodavstva
Pred početak sastanka, koji je održan iza zatvorenih vrata, šef političkog odjela u Delegaciji Europske unije Luca Bianconi izjavio je da je upoznat s generalnom situacijom glede položaja svih manjina u Republici Srbiji, kao i da ovo nije prvi sastanak s predstavnicima HNV-a ali da želi čuti od predsjednika HNV-a kakva je trenutačna situacija, koji su napredci učinjeni i što su trenutačni problemi. On je podsjetio da države članice EU imaju veoma različita rješenja kada je u pitanju zaštita nacionalnih manjina, potpomaganje njihove kulture, itd., ali budući da je Srbija dio Europske okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina pod Vijećem Europe, stoga ima nacionalnu obvezu provoditi je, i zbog toga će Delegacija Europske unije pomoći državnu zaštitu manjina u Srbiji pod poglavljem 23 u pristupnim pregovorima.
»Mogu ponoviti ono što je već bilo napisano u našem prethodnom izvješću – zakonodavstvo je relativno dobro, problemi nastaju kod provođenja, ali također smo svjesni da je donesena odluka u Ustavnom sudu tako da je moguće da će biti revizije zakonodavstva, i naravno više promatranja«, kazao je Luca Bianconi.
Tražimo evidencije o nacionalnoj strukturi
Predsjednik HNV-a Slaven Bačić je kazao da će osim, javnosti dobro poznatog, pitanja udžbenika na hrvatskom jeziku i pitanja obrazovanja nastavnih kadrova, odnosno otvorenja Katedre za hrvatski jezik, u razgovorima istaknuti problem privatizacije lokalnih medija zbog čega će biti doveden u pitanje opstanak medija na hrvatskom jeziku. »Također, nakon ukidanja ovih medija, otvoreno je i pitanje financiranja budućih medijskih programa na hrvatskom jeziku, jer u tom dijelu kriteriji još uvijek nisu izjednačeni i na neki način favoriziraju se manjinske zajednice koje već imaju vlastite frekvencije«, kazao je Bačić.
U pogledu zastupljenosti u tijelima lokalne vlasti, ali i na svim razinama vlasti, otvoreno je pitanje nedostatka precizne evidencije o nacionalnoj strukturi zaposlenih. »To se radi s jedne strane pod izgovorom da je svako izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti osobna stvar, i iz tog razloga je teško uopće i raditi na onome što je Ustavom i Okvirnom konvencijom predviđeno, a to je ravnomjerna zastupljenost nacionalnih manjina. Tražit ćemo da se takve evidencije uvedu i da se onda mogu suglasno tome raditi i akcijski planovi«, istaknuo je Bačić.
Kada je riječ o suradnji s lokalnim vlastima, HNV smatra da je ta suradnja veoma slaba i da ima puno prostora za poboljšanje odnosa. Bačić je naveo primjer Subotice gdje je, premda je najrazvijenija službena uporaba jezika, HNV često puta morao prigovarati zbog promjene natpisa zbog čega su nastajali nepotrebni troškovi.
»Naravno da ćemo ukazati na ove probleme, jer mi smatramo da upravo oni koji su manji i možda čak i slabiji, jer Hrvati su relativno nova nacionalna manjina od 2002. godine, i naravno da bi bilo logično da imamo bolju zaštitu od onih koji imaju razvijenije institucije i dugotrajniji manjinski status. Tražimo, naravno, ono o čemu smo uvijek i pričali, da se u pogledu manjinskih prava samo izjednačimo s drugim manjinama«, kazao je Slaven Bačić.