Arhiv tekstova

30. veljače 1743.

 

Rimokatolička općina Subo-tičkog vojnog šanca izvijestila je kralja Ugarske da je prije stjecanja privilegija o povlaštenoj kraljevsko-komorskoj varoši Szent Mária – ranije zvane Szabadka, Subotica – izabrala svoj prvi Magistrat (Gradsko vijeće) od trinaest članova. Ovaj izbor je naknadno potvrđen kraljevskom poveljom. Prvu sjednicu održao je tek poslije inauguracije, 2. kolovoza 1743.

 

30. siječnja 1839. 

 

Rođen je Blaž Modrošić, pjesnik, prozaik, publicist, svećenik. Bio je gorljivi sudionik preporodnog pokreta Ivana Antunovića, jedan od glavnih suradnika Bunjevačkih i šokačkih novina i Bunjevačke i šokačke vile. Znakovita je njegova poticajna djelatnost na razvijanju regionalne književnosti. Umro je 20. lipnja 1900. 

 

31. siječnja 1920.

 

Prošireni senat grada Subotice dodijelio je dva milijuna kruna na ime pomoći nezaposlenima, čiji je broj doseže čak osamnaest i pol tisuća. S jedne strane mnogi su Subotičani ostali bez posla kod veleposjednika, dočim su mnoge žene uposlene tijekom I. svjetskog rata, odbijale napustiti svoja radna mjesta.

 

31. siječnja 2003.

 

Diljem Vojvodine, kod kolportera i na kioscima pojavio se 1. broj informativno-političkog tjednika Hrvatska riječ. Utemeljivač ove tiskovine je Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine. V. d. ravnatelja i glavnog i odgovornog urednika je dipl. ekonomist i novinar Zvonimir Perušić. Tom prigodom u Klubu poslanika u Skupštini Vojvodine predstavljen je novi tjednik, a dan kasnije i na Otvorenom sveučilištu u Subotici.

 

1. veljače 1809.

 

Umro je franjevac Grgur Peštalić, doktor filozofije, spisatelj, profesor na Visokoj filozofskoj školi i gvardijan samostana u Baji. Književna djela je pisao na slovinskom ili iliričkom (hrvatskom) jeziku, a filozofska na latinskom. Među djelima na narodnom jeziku posebno mjesto pripada spjevu Dostojna plemenite Bačke starih uspomena. Sadašnji i drugi slovinske kervi deliah slava… Rođen je 27. lipnja 1775.

 

1. veljače 1885.

 

Rođen je Isidor Milko, poznatiji po književnom pseudonimu Baedeker, doktor pravnih znanosti, pripovjedač, publicist, esejist i memoarist, organizator književnog života u Subotici, autor petnaestak djela različita žanra i bibliofil, čija je knjižnica obuhvaća preko 12.000 tomova, a pripala je subotičkoj Gradskoj knjižnici. Umro je 21. travnja 1932. godine.

 

1. veljače 1977.

 

Radio Subotica počinje emitirati prijepodnevni program na srpsko-hrvatskom jeziku, u trajanju od četiri sata – od 8.00 do 12.00 sati.

 

2. veljače 1879.

 

Subotička Pučka kasina je u hotelu Pešta priredila prvo Veliko bunjevačko prelo, slavlje utemeljeno na drevnim običajima bačkih bunjevačkih Hrvata, kada je ono, isprve, održavano u obiteljskom ozračju, da bi s vremenom poprimilo obilježja javne, narodne svetkovine. Za ovu je prigodu, mladi pjesnik Nikola Kujundžić, još studentom, spjevao rukovet preljskih pjesama, među kojima i Kolo igra tamburica svira, što će ju uglazbiti student Stipan Mukić. Nakon što su je na početku prela izvela 24 tamburaša, ona, uistinu, postane himna koja traje do danas.

 

2. veljače 1935.

 

Pokrenut je (bolje reći – obnovljen) časopis za politička, kulturna i društvena pitanja Neven. Vlasnik, nakladnik i urednik bio je spisatelj i publicist Joso Šokčić. Ugašen je potkraj 1940. godine.

 

2. veljače 1998.

 

Umro je Vojislav Evetović Doca, glasoviti gospodarstvenik, dugogodišnji generalni direktor Tvornice električnih strojeva Sever, koji je omanje radioničko postrojenje razvio u veliko industrijsko poduzeće, sastavljeno iz četiri tvornice, s preko pet tisuća zaposlenika, koje je izvozilo mahom elektromotore, ali i druge proizvode na sve kontinente.

 

3. veljače 1910.

 

Rođen je Blaško Vojnić Hajduk, pjesnik, publicist, bibliograf, leksikograf i dugogodišnji, zaslužni ravnatelj Gradske knjižnice. Uz dvije zbirke pjesama Pupoljci (s F. Bašićem i B. Vujkovim) i Kapi srca, objavio je djelo Moj grad u davnini i dr. Umro je 25. rujna 1983. godine. 

 

3 veljače 1946.

 

Sudske vlasti su priopćile da su u Subotičkom okrugu okončane rasprave za eksproprijaciju (razvlašćivanje, lišavanje posjeda, prisilno oduzimanje) zemljišta. Nakon višemjesečnog raspravljanja eksproprirano je 93.547 katastarskih jutara zemlje. U subotičkoj općini 24.524 jutra 

 

4. veljače 1994.

 

U svim bankama počela je slobodna prodaja njemačkih maraka (DM), prema paritetu: jedna marka – ravna je jednom dinaru.

 

5. veljače 1890.

 

U večernjim satima, na četverokrakim kandelabrima ispred hotela Pešta u središtu grada, zatim kod Željezničkog kolodvora, ispred ponekih kavana, prodavaonica i drugdje, svečano su upaljene prve plinske svjetiljke. Plin je osiguravala Gradska plinara, čija je gradnja započela 1886. godine. Do tada su javnu rasvjetu gradu davale slabe uljne lampe.

 

5. veljače 1919.

 

Veliki župan slobodnog kraljevskog grada Subotice dr. Stipan Matijević, priopćio je sadržaj naredbe Ministra pravde iz Beograda, u kojoj se kaže da nova država Južnih Slavena ima naziv – Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, te da se taj naziv ne smije rabiti u nekom drugom obliku.