Arhiv tekstova

Nakon više od četiri mjeseca, u četvrtak 22. siječnja, subotički odvjetnici okupljeni u svečanoj dvorani jednog hotela digli su čaše sa šampanjcem u vis. »Gospodo odvjetnici, pobijedili smo«, gotovo je uzviknuo predsjednik Odvjetničke komore Srbije, Dragoljub Đorđević. 

I jesu. Obustava rada odvjetnika u cijeloj Srbiji, koja je započela 17. rujna 2014., prošlog je tjedna konačno završena. Pregovori s ministarstvom bili su dugi i teški. 

»Upotrijebit ću izreku Nelsona Mendele: uvijek izgleda nemoguće dok se ne uradi«, kaže za naš tjednik Đorđević. »Izgledalo je apsolutno nemoguće jer su ministar i vlada poslali poruku da se neće mijenjati ni točka ni zarez u zakonu, da bi prvo uslijedile prve izmjene, a zatim i druge izmjene i mogu slobodno reći konačni trijumf prava za građane Srbije«, zaključio je. 

 

Usvojene izmjene zakona

 

Odvjetnici su tijekom obustave rada tražili da im se umanje iznosi paušalnih poreza, te da im se vrate ovlaštenja koja su im bila oduzeta uvođenjem sustava javnih bilježnika. Tijekom dugih pregovora s ministarstvom pravde, Skupština Srbije usvojila je izmjene zakona sa kojima su zadovoljni i odvjetnici, a promijenjeni su sljedeći zakoni: Zakon o javnim bilježništvu, o prometu nepokretnosti, vanparničnom postupku, Obiteljski zakon i Zakon o nasljeđivanju (zakoni koji se često nazivaju set pratećih zakona).

Odluku o ponovnom početku rada donio je Upravni odbor Komore odvjetnika na sjednici održanoj upravo u Subotici. Ipak, bilo je odvjetnika koji nisu bili zadovoljni ovim rješenjem. Smatraju da se nije smjelo dopustiti da Komora javnih bilježnika bude osnovana s 94 osobe, kada je zakonski propisano da ih mora biti 100. 

»To nije bila velika većina odvjetnika. Da budem precizniji, radi se o oko 130 odvjetnika u Srbiji, specifično, par odvjetnika iz unutrašnjosti i oko 80 iz Beograda. Radi se o kolegama koji očigledno imaju neke druge motive za razliku od naših motiva, odnosno naših zahtjeva da se vrate svi oni pravni poslovi odvjetništvu i građanima koje su mogli nesmetano  obavljati prije naše obustave rada. Što se tiče naših kolega i drugog mišljenja, to je sasvim legitimno. Ali način na koji je to drugo  mišljenje izneseno nije baš primjereno odvjetnicima«, kaže Đorđević za Hrvatsku riječ.  To je svakako mnogo manje nego 10.500 odvjetnika a u Srbiji, napomenio je Đorđević. 

 

Smjena ministra pravde Nikole Selakovića? 

 

Zahtjev za smjenu ministra pravde ostaje, ali su odvjetnici prihvatili da to ne bude više uvjet za ponovni rad. »Odluka Skupštine OKS je poznata, i dalje se zahtjeva ostavka ministra pravde, ali to ne predstavlja razlog da mi nastavimo s obustavom rada«, rekao je Đorđević. 

Izmjenama je omogućeno da javni bilježnici samo ovjeravaju ugovore koje mogu sastavljati građani i odvjetnici. Ta ovjera zove se solemnizacija, pravnim rječnikom »ovjera nejavne isprave« i neće se tražiti više posebna forma ugovora kao što je to tijekom zadnja četiri mjeseca bilo potrebno, nego će se ugovori sastavljati u slobodnoj formi, kao i prije 1. rujna 2014.

Javni bilježnik, ipak, ima pravo da ne ovjeri ugovor ali samo u slučaju da građanin nije poslovno sposoban, ako nema odgovarajuću punomoć odvjetnika ili ako se radi o ništavnom ugovoru. 

 

»Ovo je samo jedna bitka u ratu za vladavinu prava« 

 

Predsjednik Komore odvjetnika, Đorđević, dalje priča da ovim uspjehom i dalje nije ispunjen konačni cilj: »Konačan cilj je da se uspostavi vladavina prava i pravna sigurnost i apsolutna zaštita ljudskih prava i prava manjina. Da bi se to dogodilo, nije dovoljno isticati samo parole. Na tome se treba ozbiljno raditi, prije svega stručno, a ne partijski i iz određenih centara moći, već od strane stručnjaka koji su najviše pozvani napraviti sredinu u kojoj ćemo moći kazati da se osjećamo kao ljudi.«

 

Onaj tko izdrži taj će pobijediti

 

Pravnici i analitičari ipak smatraju da pregovori Vlade i odvjetnika  nisu vođeni argumentima nego mjerenjem izdržljivosti. Prof. dr. sc. Vesna Rakić Vodinelić je u emisiji Zoomiranje tjednika VREME ocijenila kako je mir s kojim je ministar Selaković promatrao obustavu rada zabrinjavajući: »Naša izvršna vlast smatra da je pravosuđe jedan čisti luksuz koji ovoj državi uopće nije potreban. Iako se od strane ministarstva pravde ali i premijera moglo čuti da ‘imamo notarski zakon kakav ima i cjeli svijet’, to nije istina«, rekla je prof. Rakić Vodinelić, a naša izvršna vlast, nastavlja, nije računala da će odvjetnici biti tako organizirani i tako uporni. »Oni imaju organizaciju koja daje odvjetničku licencu, a ta organizacija je potpuno neovisna od države, što je kod nas veoma rijetko. Odvjetnici su se pokazali da su jači od bilo kojeg sindikata«, zaključila je prof. Rakić Vodinelić. Također smatra da je razlog obustave rada imao i socijalni aspekt: »Uvodi se jedna nova profesija u siromašnoj državi koja treba ugroziti jednu drugu profesiju koja je tradicionalna. Ovo je mala i ekonomski veoma slaba sredina, ljudi nemaju novca za odvjetnike i uvodi se nešto što je skupo za građane i ugrožava odvjetnike. To nije moglo tako lako proći.«

 

Bunde i dijamanti

 

 »Jesi li stavila svoje dijamante?« upitala je, sarkastično, jedna odvjetnica svoju kolegicu tijekom svečanog prijema povodom završetka obustave rada odvjetnika. »Nisam, zaboravila sam, a što ti nisi tvoju bundu obukla?« odgovorila je. Odvjetnici su se na svoj račun šalili, uzimajući u obzir brojne medijske napise o njihovim velikim zaradama. A među njima se kreću cifre koje su navodno javni bilježnici zaradili tijekom jednog mjeseca rada.  Iznosi su vrtoglavo veliki, navodno nekoliko desetina tisuća eura. U namjeri da provjerimo i potvrdimo ovaj podatak, Hrvatska riječ tražila je od Porezne uprave točan iznos njihove zarade, odnosno uplaćenog poreza za mjesec rujan, za dva javna bilježnika koja posluju u našem gradu. Odgovor nismo dobili – napisano nam je da se radi o »poreznoj tajni«. Ipak, uložili smo žalbu kod Povjerenika za dostupnost informacija i ostaje vidjeti hoće li javnosti biti dostupan uvid u prihod javnih službenika – javnih bilježnika. A zašto smo ostali uskraćeni za odgovor? 

»Očigledno je da je odvjetništvo udarilo u Public Private Partnership (javno-privatno partnerstvo). Mi smatramo da sama činjenica da je u dosta netransparentnom izboru javnih bilježnika, u situaciji kada su oni birani, izabrano svega 94 javnih bilježnika. Zašto nije 100? To nam govori da nije bilo dovoljno ljudi koji će biti podobni i spremni za suradnju a suradnja se odnosi na visok stupanj korupcije i tko zna kakve tokove novca kada je u pitanju javno bilježništvo. Sve je bilo netransparentno i normalno da je njihova zarada skrivena. Ja osobno vjerujem da netko ima razloga skrivati svoje prihode ako se boji za vlastitu sigurnost«, kaže Đorđević. 

Ipak, predsjednik javnobilježničke komore Miodrag Đukanović javno je izjavio da su veoma zadovoljni što je postignut kompromis, jer je time prestao prosvjed odvjetnika i blokada pravosuđa. 

Prosvjed demonstriran obustavom rada započeo je 17. rujna 2014. Tražili su izmjene odredbi vezane za javne bilježnike na način da se uvede mogućnost sastavljanja ugovora i od strane odvjetnika, kakva je i bila dosadašnja praksa. »Nemamo ništa protiv notara, naprotiv, samo se borimo za zaštitu ustavnog poretka i slobodu građana Srbije da prilikom sastavljanja ugovora izaberu tko će ih zastupati«, pisalo je u njihovim zahtjevima. Dalje, tražili su da im se paušalna osnovica za plaćanje poreza vrati na prethodnu razinu prije nego što je povišena »ali da oporezivanje bude srazmjerno ostvarenim prihodima svakog odvjetnika, a ne da se paušalne osnovice podižu preko noći za 200 posto i 300 posto.« U posljednjem zahtjevu, tražili su smjenu ministra pravde, Nikole Selakovića. »Drskost, arogancija, nekompetentnost te ponižavajući odnos prema odvjetništvu od strane gospodina Selakovića nezapamćeni su u povijesti Srbije«, navedeno je u zahtjevima Odvjetničke komore Srbije koji su, osim posljednjeg, ispunjeni na način da je Odvjetnička komora zadovoljna.