Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Mučenja i ubojstva

10. O. Ferdinand Gassmann – Subotička biskupija. Rođen je u Prigrevici 12. srpnja 1914. godinu, teologiju je studirao u Zagrebu i Njemačkoj, a nakon toga fiziku i matematiku. Nakon što je 1938. zaređen za svećenika Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, obavljao je različite dužnosti da bi ubrzo postao gvardijan samostana u Bjelovaru. Partizani su ga 28. studenoga 1945. strijeljali u Bjelovaru.
11. Pál Gencel – Srijemski vikarijat Đakovačke biskupije. Njega u svojim istraživanjima spominje Matuska navodeći samo mjesto župnikovanja – Irig, bez bilo kojih drugih podataka.
12. Károly Gulyás – Subotička biskupija. I uz njega Matuska spominje samo župu Budisavu, što iziskuje sustavniju potragu za njegovim biografskim podacima. 
13. Pavao Gvozdanović – Grkokatolički egzarhat u Srbiji i Crnoj Gori. Rođen je 16. ožujka 1892. u Brezovici kod Jastrebarskog, školovao se u Zagrebu, gdje je diplomirao na Bogoslovnom fakultetu. Za svećenika Križevačke biskupije, koja je pokrivala cijelo područje bivše Jugoslavije od Slovenije do Makedonije, zaređen je 1916. Pastoralno je djelovao u Piškorevcima u Slavoniji i u Svetoj Nedjelji, a nakon toga je imenovan župnikom u Berkasovu kod Šida. U srpnju 1943. nasilno je odveden od kuće, mučen i ubijen negdje u šumi Lipovica u Srijemu.
14. Anton Haug – Subotička biskupija. Rođen je 12. svibnja 1890. u Srbobranu, gimnaziju i teologiju je završio u Kaloči, gdje je i zaređen za svećenika 22. lipnja 1913. Bio je kapelan u Kruščiću, Bačkoj Palanci, Karavukovu i Subotici, a 1927. imenovan je tajnikom Apostolske administrature u Subotici. Godine 1930. postao je župnik u Čonoplji a nakon završetka Drugog svjetskog rata sa skupinom Nijemaca uhićen je i odveden u zloglasni logor »Svilara« kod Srijemske Mitrovice, gdje je umro od gladi 15. srpnja 1945.
15. Krizosztom Körösztös  – Subotička biskupija. Rođen je 1909. u Pečuhu u današnjoj Mađarskoj, u franjevački je red stupio 1925. godine, što znači da je kao redovnik pripadao tamošnjoj franjevačkoj provinciji. Za svećenika je zaređen 1932. i dolazi u Novi Sad, gdje obavlja dužnost gvardijana u novosadskome samostanu. Partizani su ga 23. listopada 1944. odveli s ostalim mađarskim zarobljenicima na tzv. Ratni otok na Dunavu i tamo ga dan ili dva kasnije ubili. 
16. Dragutin Kiš – Subotička biskupija. Rođen je 16. rujna 1906. u Stanišiću, gimnaziju je završio u Subotici a bogoslovski studij u Đakovu. Za svećenika je zaređen 1930. godine, prelazi potom u Dubrovačku biskupiju i postaje župnik u Maranovićima na otoku Mljetu. Domaći su ga partizani, prema svjedočenju očevidaca, najprije strašno mučili, a onda s još petoricom mještana 19. listopada 1943. ubili u nekadašnjem benediktinskom samostanu sv. Marije na Velikom jezeru na Mljetu, na mjestu na kojem se danas nalazi hotel »Melita«. Potom je župnu kuću u Maranovićima preuzeo mjesni odbor Komunističke partije.
17. Josef Knapp – Zrenjaninska biskupija. Rođen je 13. siječnja 1912. ali nije poznato mjesto njegova rođenja. Za svećenika je zaređen 1936. nakon čega djeluje kao kapelan u Kikindi i Beloj Crkvi. Župnik u Glogonju postao je 1940. a 30. listopada 1944. partizani iz Srijema, najvjerojatnije iz zloglasne Srijemske leteće brigade, uhitili su ga skupa s 46 sumještana. Vezani žicom istjerani su iz sela, skinuti do gola i istoga dana strijeljani nedaleko Glogonja. 
18. Sándor (Kosztolányi) Koppányi – Subotička biskupija. U svojim ga istraživanjima navodi Matuska bez konkretnijih biografskih podataka, uz jednu opasku – da je »nestao iz Sombora«.
19. Gáspár Kopping – Subotička biskupija. Uz njegovo ime Matuska je samo zapisao »župnik, Temerin«.
(Nastavlja se)
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika