Arhiv tekstova
29.08.2008
Vijesti
Tavankućani u Slavonskom Kobašu pobrali najveći pljesak
Susret Gupčeva
Druženje kulturno-umjetničkih društava iz Vojvodine, Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, upriličeno je na nedavno održanim VI. susretima KUD-ova »Matija Gubec«, u Slavonskom Kobašu. Sudjelovala su društva iz Zagreba, Rume, Sotina, Ilače, Tavankuta, Donjeg Miholjca, Bakovića i Gornje Stubice. U ovom malom mjestu, pokraj Slavonskog Broda, gostovala je i srednja skupina Gupčevih folkloraša iz Tavankuta, na čelu s voditeljicom Suzanom Gagić.
Kako se ova, sada već tradicionalna manifestacija svake godine održava u drugome mjestu, a s istim sudionicima, to je razlog da se svako društvo trudi biti što bolji domaćin. Tako su ovogodišnji domaćini, kulturno-umjetničko društvo »Matija Gubec« iz Slavonskog Kobaša, pod pokroviteljstvom svoje Općine Oriovac, dragim gostima priredili gledanje zanimljive utrke dvoprega, koji su se natjecali u tzv. poligonu. Publika je osim u navijanju, mogla uživati i u prekrasnom krajoliku, s obzirom da se utrka održavala pokraj rijeke Save. Osim toga, prije nastupa, uslijedio je sastanak svih predstavnika kulturno-umjetničkih društava, među kojima je bio i predsjednik HKPD »Matija Gubec« iz Tavankuta Ladislav Suknović. Prema njegovim riječima, na sastanku je dogovoreno da će se sljedeći susret ovih društava održati u Rumi.
Večernji nastup, na kojemu je svoj ples, pjesmu i nošnju predstavilo devet Gupčevih KUD-ova, donio je glasan pljesak, ali najglasniji, tvrde, dobile su ponovno »zvečke« i »svila«, odnosno »momačko kolo«, kojim, čini se, Tavankućani već redovito osvajaju srca publike, kako u Hrvatskoj, tako i drugdje.
Nakon nastupa društvima su uručene zahvalnice za sudjelovanje na ovoj manifestaciji, a za uspomenu ostat će i darovi koji su se međusobno razmijenili. Međutim, sjećanje mladih Tavankućana, od kojih su neki, ovom prigodom po prvi puta gostovali u Hrvatskoj, bit će vjerojatno ponajviše vezano za nova poznanstva.
M. Matković
Seminar u Biogradu
Ljetna škola hrvatskoga folklora
U Biogradu na hrvatskom Jadranu, od 13. do 25. kolovoza, održana je Ljetna škola hrvatskoga folklora. Ovu školu za obrazovanje i usavršavanje folklorne tradicije svake godine pohađaju voditelji i članovi hrvatskih folklornih i tamburaških sastava, kako iz Republike Hrvatske, tako i Hrvati iz iseljeništva.
Seminar u organizaciji Hrvatske matice iseljenika okupio je ove godine oko 60 sudionika, iz Austrije, Hrvatske i Vojvodine, koju je, ispred HKPD »Matija Gubec« u Tavankutu, predstavljao voditelj tamburaškog odjela Stipan Jaramazović.
Program Hrvatske škole folklora održava se tijekom zime i ljeta, a svake godine se detaljno obrađuje jedno od četirih hrvatskih plesnih područja. Postoje četiri zone koje se obrađuju, u redoslijedu zimska škola-ljetna škola, a to su Jadranska zona, Dinarska zona, Alpska zona, te Panonska zona. Ovoga ljeta je tema bila proučavanja folklornog naslijeđa Dinarske zone, odnosno područje južno od rijeke Save do jadranske obale.
Škola datira od 1963. godine, a njezin osnivač i autor njezina programa je uvaženi hrvatski etnolog i etnokoreolog dr. Ivan Ivančan. Sadašnji voditelj Škole je prof. Andrija Ivančan, koji njezine polaznike, zajedno s brojnim stručnim suradnicima, podučava tradicijskim plesovima, glazbalima, narodnim nošnjama, pjesmi i običajima. Seminar se proteklih godina održavao u raznim mjestima hrvatske obale, kao što su Pučišća na Braču, Crikvenica, otok Badija, itd.
Za mjesto ovogodišnjeg ljetnog seminara odabran je Biograd, gdje su sudionici bili podijeljeni u tri skupine, odnosno na izučavanje folklornih plesova, tamburaške glazbe, te glazbe na tradicijskim sviralama, kao što su gajde, ljerice i drugi slični instrumenti koji se koriste u folklornim nastupima kulturno-umjetničkih društava.
Naš predstavnik u Školi folklora, poznati tamburaš Stipan Jaramazović, prvi puta bio je njezin sudionik. Iako vrhunski poznavatelj tamburaške glazbe, odlučio je otići, kako kaže, da bi stekao teorijska i praktična znanja o sviranju na tzv. tamburici »dangubici« ili kako je još popularno nazivaju tamburici »samici«. Mnogi polaznici Škole iz dijaspore za »samicu« nikad nisu ni čuli, te se stoga smatra važnim da se svake godine podučava svirka na ovom instrumentu, a uvijek se pripremi i kakva točka sa »samicom«, koja se izvodi na završnoj priredbi. Ovaj tradicijski instrument je, prema Jaramazovićevim riječima, po izgledu vrlo sličan tamburici, ali potpuno različitih zvučnih karakteristika, što ga tamburašima čini zanimljivim za proučiti i naučiti na njemu svirati.
Predavači su bili poznati hrvatski glazbeni pedagozi i dirigenti Siniša Leopold i Željko Bradić, od kojih su sudionici Škole imali tijekom predavanja, mogućnost puno toga teorijski i praktično naučiti. Iako stjecanje glazbenog umijeća zahtijeva naporna i duga vježbanja, bilo je vremena i za kupanje i opuštanje na plaži. Navečer su organizirana druženja uz pjesmu i ples, koja su odlična prigoda za bolje upoznavanje jednog naroda iz različitih dijelova svijeta, istih interesa i ciljeva, koji se objedinjuju u očuvanju i prenošenju kulturnog naslijeđa Hrvata.
M. Matković
