Arhiv tekstova
29.08.2008
Vijesti
Anonimna prijetnja novinarima RTV Pannon u Subotici
Uznemirujuća sms poruka
Na mobitel direktorice RTV Pannon Ildikó Árpási prošle subote stigla prijetnja o postavljenoj bombi u redakciji * Policija izašla u rekordnom roku i utvrdila da je prijetnja bila lažna * Počinitelj nepoznat, istraga u tijeku
Subota 23. kolovoza, 12 sati i 51 minuta, sms poruka na mobitelu direktorice Radiotelevizije Pannon Ildikó Árpási:
»K...o mađarska. Podmetnuli smo eksplozivnu napravu, tempiranu u 14 časova i 23 min u prostorije tehnike tvog je...og radija. Vojna policija gen. Mladića 1991. Knin.«
Odmah je pozvana policija, koja je u kratkom roku došla. Svi koji su se u tom momentu nalazili u Mađarskom domu, u samom središtu Subotice u ulici Age Mamužića 11, gdje je, uz Mađarsko nacionalno vijeće i Savez vojvođanskih Mađara, smještena i redakcija Pannon RTV, napustili su je. Nakon detaljno obavljenog očevida, koji je uključivao i potragu specijalno obučenih policijskih pasa, policija je zaključila da je prijetnja bila lažna. Bomba nije pronađena, a istraga je u tijeku.
Ovo je informacija koja je prošle subote uznemirila subotičku javnost, ali i novinarsku struku u ovom gradu, gdje prijetnje novinarima nisu rijetkost.
U utorak, tri dana poslije nemilog događaja, Ildikó Árpási je za Hrvatsku riječ izjavila:
»Nažalost, ne mogu ništa posebno reći, jer od policije još nismo dobili nikakvu informaciju. Oni su na naš poziv izašli u rekordnom roku, pretražili cijeli Mađarski dom, ali ništa nisu našli. Dok je policijski očevid trajao svi smo izašli iz zgrade u kojoj je bilo oko desetak nas iz redakcije. U vrijeme prijema sms-a u zgradi nije bilo nikog drugog osim nas iz redakcije Pannon radija. Policijski je očevid trajao malo više od pola sata. Nakon obavljenog očevida vratili smo se u zgradu i nastavili normalno raditi.«
RTV Panon je relativno nova radijska i televizijska postaja, koja je dobila regionalnu radijsku frekvenciju i od ožujka ove godine emitira program na frekvenciji 91,5 megaherca.
U posljednjih nekoliko godina žrtve anonimnih prijetnji bili su i novinari Hrvatske riječi, Subotičkih novina i dopisnica B92.
Z. Perušić
U Priboju ponovno kršenje Ustava i zakona Republike Srbije
Općinska većina protiv bosanskog jezika
Narodni zastupnik Esad Džudžević u izjavi za Hrvatsku riječ kaže kako će zatražiti zaštitu Ustavnog suda
Skupština Općine Priboj ponovno je odbacila amandmane SDP-a, SDA i LDP-a da se pokraj srpskog jezika i ćiriličnog pisma, u službenu uporabu uvrsti i bosanski jezik i latinično pismo. Time se nastavlja kršenje Ustava Republike Srbije, prema kojem nacionalne manjine imaju pravo na uporabu svog jezika i pisma u onim općinama ili dijelovima općina u kojima čine više od 15 posto ukupnog broja stanovništva.
Prema posljednjem popisu stanovništva, u Priboju je 2002. godine živjelo 6994 Bošnjaka, odnosno 23 posto ukupnog broja stanovništva, pa je ova najnovija odluka općinske skupštine novi udarac ostvarivanju osnovnih manjinskih prava u Srbiji.
U izjavi za Hrvatsku riječ narodni zastupnik i predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog nacionalnog vijeća Esad Džudžević kaže: »Obaviješten sam od našeg vijećničkog kluba u Skupštini Općine Priboj da su i na Općinskom vijeću i na sjednici Skupštine Općine, sada već po 4. ili 5. put, na dnevnom redu imali uvođenje bosanskog jezika u službenu uporabu. Međutim, i ovoga je puta skupštinska većina odbila uraditi ono što nalažu Ustav Republike Srbije i zakoni. U Općini Priboj postoje svi uvjeti za uvođenje bosanskog jezika u službenu uporabu, pa se ovim krše i Ustav i najmanje tri zakona: Zakon o lokalnoj samo-upravi, Zakon o ostvarivanju prava i sloboda nacionalnih manjina i Zakon o službenoj uporabi jezika i pisma.«
Što se tiče drugih općina u Sandžaku, Esad Džudžević navodi kako je u Prijepolju ista situacija kao i u Priboju, dakle, skupštinska većina odbija uvesti bosanski jezik u službenu uporabu.
»Ja sam još u vrijeme prošlog saziva podnio kaznene prijave protiv predsjednika općina u Priboju i Prijepolju zbog toga što su odbili izvršiti ono što im zakon nalaže, međutim sudovi u oba ta grada odbili su procesuirati te kaznene prijave, tako da nam više ne preostaje drugo nego obratiti se Ustavnom sudu. Mi ćemo, dakle, Ustavnom sudu uputiti ustavnu žalbu, jer nam u ovom momentu ništa drugo ne preostaje«.
Bosanski je jezik, inače, u službenoj uporabi u Novom Pazaru, Tutinu i Sjenici još od 2002. godine, dok u šestoj sandžačkoj općini – Novoj Varoši – ne postoji zakonska obveza za to, budući da tamo živi 7 posto bošnjačkog stanovništva.
Esad Džudžević naglašava kako je zanimljivo da su u prethodnom sazivu na čelu općina u Prijepolju i u Priboju bili predsjednici iz tzv. demokratske opcije – u Prijepolju Nedžad Turković iz SDP-a Rasima Ljajića, a u Priboju Milenko Milićević iz DS-a. Sada je u Priboju predsjednik općine iz SRS-a, a u Prijepolju su uvedene privremene mjere zbog nekonstituiranja tijela lokalne samouprave u zakonskom roku.
Z. Perušić
Hrvati u BiH glede zapošljavanja u sličnoj situaciji kao i njihovi sunarodnjaci u Srbiji
Kako isto zvuči
»Znam da postoje neke hrvatske tvrtke koje su na području drugog većinskog naroda i ne usuđuju se zaposliti Hrvate. Negdje su bili ucijenjeni i to na način da im se reklo da otvore tvrtku, ali samo ako će zaposliti nekog drugog, a ne Hrvate. Imam o tome neke podatke. Drugi, u želji da se svide lokalnoj vlasti, prime tek po kojeg Hrvata, a ostale prime iz većinskog naroda kako bi bolje prosperirali«.
Iako je ovu rečenicu mogao izgovoriti bilo koji vojvođanski Hrvat, zapravo ju je za banjalučki dnevnik Nezavisne novine izrekao vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. Znači, čak i tamo gdje su Hrvati konstitutivni narod, kao u Bosni i Hercegovini, zapošljavanje u hrvatskim tvrtkama nije im dostupno u mjeri u kojoj oni to očekuju i, reklo bi se, zaslužuju. I, ako je to tako u BiH, zašto ne bi bilo tako, ili još i gore, u Srbiji. Ako svijetlih primjera i ima, oni su izuzeci. U većini su primjeri iz prve rečenice ovoga teksta.
