Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Učvršćivanje autonomije, u okviru Ustava

Iako službeno još ništa nije objavljeno, mediji su proteklog tjedna obznanili kako postoji dokument Demokratske stranke, koji predstavlja radnu verziju nacrta novog Statuta Autonomne Pokrajine Vojvodine. Prema tom dokumentu, u Vojvodini se učvršćuje autonomija, a pokrajina dobiva određene prerogative koji, doduše samo na simboličnoj razini, sadrže elemente državnosti. 
Hoće li vojvođanski autonomaši biti na dobitku eventualnim usvajanjem ovog dokumenta demokrata, koji u Vojvodini predstavljaju najjaču političku snagu, ili je riječ o još jednom probnom balonu za ispitivanje javnog mnijenja, znat će se vjerojatno na jesen, kada se politička atmosfera u zemlji, nakon godišnjih odmora vrati u uobičajeno podgrijano stanje.
POKRAJINA SVIH GRAĐANA: Prema onome što donose beogradski i vojvođanski tisak, Vojvodina bi, prema prijedlogu demokrata, ubuduće imala vladu i ministre, a ne Izvršno vijeće i pokrajinske tajnike kao do sada, i bila bi definirana kao autonomna pokrajina svih građana koji u njoj žive, u sastavu Srbije, »nastala na temelju posebnih nacionalnih, povijesnih, kulturnih i drugih svojstava svoga područja, kao višenacionalna, višekulturna i višekonfesionalna demokratska europska regija, integrirana u europski poredak«.
Vojvodina bi, dalje, mogla uređivati pitanja od pokrajinskog značaja u područjima prostornog planiranja, poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, turizma i ugostiteljstva, zaštite životnog okoliša, industrije i obrtništva, prometa, prosvjete, sporta, kulture, znanosti, zdravstva i socijalne zaštite, javnog informiranja i drugim. Predviđeno je i pravo pokrajine da osniva predstavništva u inozemstvu »radi promocije i unapređenja svojih gospodarskih, znanstvenih, obrazovnih, kulturnih i turističkih kapaciteta«.
Ovim nacrtom prvi su put regulirane institucije ombudsmana i Vojvođanske akademije znanosti i umjetnosti, koje su u međuvremenu ustanovljene i u praksi zaživjele.
VIJEĆE NARODA: Prema prijedlogu dokumenta, pokrajinski će zastupnici, kojih će i dalje biti 120, moći donositi pokrajinske zakonske odluke, a pokrajinska vlada pokrajinske uredbe. Skupština Vojvodine ima pravo uređivati ovlasti u područjima utvrđenim Ustavom Srbije, ali i svojim privremenim odlukama uređivati pitanja od republičkog značaja o kojima nisu doneseni zakoni.
Manjinskim nacionalnim zajednicama, uz stečena prava, jamči se razmjerna zastupljenost u pokrajinskim tijelima i organizacijama. Uz to, novina je prijedlog za uvođenje Vijeća naroda i nacionalnih zajednica, kao posebnog tijela Skupštine APV sastavljenog od jednakog broja zastupnika koji se izjašnjavaju kao pripadnici većinske i kao pripadnici manjinskih zajednica.
Ustavna odredba po kojoj proračun APV iznosi najmanje sedam posto proračuna Srbije, od kojeg će se tri sedmine koristiti za financiranje kapitalnih rashoda, predviđena je i u radnoj verziji novog Statuta.
Ovim prijedlogom ustanovljeno je i pravo na formiranje razvojne banke Vojvodine radi poticanja gospodarskog i društvenog razvoja pokrajine. 
DSS I NS U STARTU PROTIV: Savez vojvođanskih Mađara, G17 Plus i Srpski pokret obnove već su se pozitivno izjasnili o prijedlogu demokrata, dok su prethodno i predstavnici Lige socijaldemokrata, koji su inače imali svoj prijedlog novog Statuta, ocijenili kako će o tom pitanju u Skupštini Vojvodine bez većih poteškoća biti postignuta suglasnost.
Očekivano, Demokratska stranka Srbije prijedlog je već osudila, nazvavši ga »prepisanim receptom rasturanja bivše Jugoslavije«, a takvom se stavu pridružila i Nova Srbija. SRS je najavio svoj prijedlog najvišeg vojvođanskog akta.
Prema Ustavu Srbije, republički parlament daje suglasnost na pokrajinski statut. Ustavni rok od 90 dana od konstituiranja vojvođanskog parlamenta, predviđen za donošenje najvišeg pokrajinskog dokumenta, ističe polovicom listopada.
Zvonimir Perušić
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika