Arhiv tekstova

»Plastična euforija« sve više zahvata i naše krajeve, a svakim novim danom i novom izdanom kreditnom karticom uvećava se bezgotovinski promet novčanih sredstava. Usporedo s novim trendom raste i broj bankomata u vojvođanskim gradovima, na kojima se gotovina može podići u svako doba dana i noći. Uz pomoć magičnog pina i magnetnog čipa na šarenom komadu plastike, danas se može kupiti sve uz odloženo plaćanje i raznovrsne modalitete kasnijeg namirivanja duga. Naravno, uz određenu kamatu i često  solidno financijsko opterećenje prekoračenog mjesečnog kućnog proračuna, ali to nikoga ne uzrujava pretjerano. Važno je da se nešto može kupiti odmah, a platiti kasnije...

HRVATSKI PRIMJERI: Za usporedbu rastućeg trenda bezgotovinskih transakcija na našim (vojvođanskim) prostorima, uzmimo hrvatski primjer kroz kraću analizu nekoliko prijašnjih godina »kartičnih iskustava«. U posljednjoj godini prethodnog milenija (2000.) u Hrvatskoj je bilo 2,44 milijuna kreditnih i debitnih kartica, a prema službenim podacima HNB-a (Hrvatske narodne banke) koncem prošle 2007. godine taj broj je, za samo 7 godina, trostruko uvećan na 7,64 milijuna »plastičnih« novčarki. A da bi se toliki broj kreditnih kartica mogao unovčavati, razmjerno je drastično uvećan broj i raspoloživih bankomata, sa 793 (2000.) na 2766 u 2007. godini, dok ih danas jamačno ima i više. Šireći analizu i na druge zemlje istočne europske regije, usporedbom dostupnih podataka, dobiva se potvrđena činjenica kako je upravo Hrvatska u ovom trenutku, neprikosnoveni lider po broju izdanih kreditnih kartica, ispred, primjerice, Slovenije, Estonije, Slovačke ili Češke, dok po broju bankomata još uvijek zaostaje za nekoliko zemalja iste zemljopisne podjele (Rusija, Rumunjska, Mađarska). Zanimljivo je kako Hrvatska ima više bankomata od Norveške (2238), ali i daleko manje od europskih velesila poput Velike Britanije, Njemačke, Italije ili Francuske, na čijem se teritoriju nalazi između 40.000 i 60.000 »mehaničkih banaka« dostupnih korisnicima u svako doba. 

ŽIVOT NA DUG: Prednost posjedovanja kreditne kartice ogleda se u »magičnoj« mogućnosti kupovanja bez trenutačno raspoloživog novca potrebnog za određenu željenu financijsku transakciju. Dovoljno je imati određenu kreditnu karticu i problem je  trenutačno riješen. Realizacija naplate, pod prethodno dogovorenim uvjetima korištenja kod institucije koja je izdala »plastičnu novčarku«, dolazi kasnije u određenom (odgođenom) ugovorenom vremenskom razdoblju. U gotovo 90 posto slučajeva, korisnik kartice u trenutku obavljanja određene transakcije (osobito ukoliko su u pitanju neka veća plaćanja) nema odgovarajući novčani polog na svom računu, ali upravo u tome se i krije magična moć ovakvog kreditnog instituta. Kupovati i kada se, objektivno, nema mogućnosti za to. Zadužiti se, a dug će se već ionako vratiti. Prema dostupnim podacima, građani Hrvatske su se putem bankovnih kreditnih kartica zadužili u iznosu od 5,3 milijarde kuna (oko 750 milijuna eura), dok su na sve ostale kartice uspjeli ostvariti godišnji dug od impozantnih 80 milijardi kuna (oko 11,5 milijardi eura). Jer sustav dobivanja kreditnih i svih ostalih kartica dostupan je svima, bez jamaca ili sudužnika koji su potrebni kada se, primjerice, realizira uzimanje klasičnog kredita, a također nema niti neugodnog insituta hipoteke. Jedino je važno imati određeni fiksni izvor prihoda, otvoreni račun u određenoj banci i brzometnom procedurom kartica je u vašim rukama. Spremna za  »peglanje«, kako se žargonski naziva njezino provlačenje kroz specijalizirane strojeve u trgovinama.  

U nastojanju sagledavanja financijskog poslovanja putem kreditnih kartica na našim prostorima zamolili smo Branku Perušić-Vilov, direktoricu subotičke podružnice Vojvođanske banke članice NBG, za kraći komentar.

Poslovanje Vojvođanske banke putem kartica je izuzetno razvijeno, a u okviru rada naše banke radimo s VISA karticama, depozitnim i kreditnim, te domaćim DINA karticama. Građani pokazuju veliko interesiranje za kartice, bile one platne ili kreditne. Upravo je u tijeku akcija putem koje su budući korisnici oslobođeni kamate u trajanju dva ljetna mjeseca, a ista kreće tek od mjeseca rujna. Glavna prednost korištenja kreditnih kartica ogleda se u mogućnosti znatno jednostavnijeg tzv. bezgotovinskog  poslovanja, jer korisnici ne moraju imati uza sebe gotov novac. Primjerice prilikom korištenja kartice u inozemstvu nema potrebe za promjenom stranih sredstava plaćanja, niti nedoumica glede određenih svota namijenjenih za potrošnju, jer je sve pojednostavljeno putem kartičnih transakcija. Pored toga uz posjedovanje određene kreditne kartice njezin korisnik ima mogućnost dobivanja određenih limita, koji se vežu uz minus na tekućem bankovnom računu, a isti je, praktično, vezan uz korištenje kartice. Također i kreditne kartice se mogu koristiti u inozemstvu prilikom određenih kupovnih transakcija, jer tzv. cash (gotovina) više nije u »modi« i ljudi rado koriste brojne prednosti svojih kreditnih kartica. Ovisno o platežnoj mogućnosti njenih korisnika postoje i različite razine, poput »zlatnih« ili »classic« kreditnih kartica, čiji vlasnici uživaju brojne pogodnosti prilikom plaćanja usluga u hotelima, benzinskim crpkama, auto cestama i jednostavno, one donose posve drugačiji »rejting« u društvu, bilo u zemlji ili inozemstvu. Procedura izdavanja pojedine kreditne kartice je  vrlo brza i jednostavna, u pitanju je dan ili dva, ali se prethodno mora vaditi tzv. kreditni biro tj. razina zaduženja stranke koja zahtijeva njezino izdavanje, te visina ličnog dohotka. I to su jedina dva, potrebna, parametra.

Glede postavljanja određene paralele između »zaduživanja« putem kreditnih karitca građanstva u Srbiji i Hrvatskoj, znatno je manje zaduženje među korisnicima kreditnih kartica u Srbiji. Naime, na ovim prostorima se znatno ranije počelo s evidentiranjem svih podataka kod stanovništva u kreditnom birou, informacijom bez koje se niti ne može zatražiti izdavanje kreditne kartice. I to je u velikoj mjeri utjecalo da razina zaduženja kod građanstva bude u nekoj optimalnoj mjeri, tu negdje do jedne trećine ukupnih primanja, a da potencijalno zaduženje ne dovode do pretjeranog osobnog opterećenja osobe (i njegove obitelji), i konačno cijele egzistencije korisnika kreditne kartice, kaže Branka Perušić-Vilov.                 

           g