Arhiv tekstova

Apostolskom konstitucijom »Munific-entissimus Deus« (Predarežljivi Bog) papa Pio XII. proglasio je 1. studenoga 1950. godine posljednju službeno proglašenu dogmu Katoličke crkve, koja kaže da je »Bezgrešna Bogorodica vazda Djevica Marija, ispunivši tijek zemaljskog života, bila s dušom i tijelom uznesena u nebesku slavu«. Prije službenog proglašenja dogme Papa je »opipao bilo« čitave Crkve, ispitavši sve katoličke biskupe postoji li među Božjim pukom ta vjera. Odgovor je bio pozitivan i jednoglasan.

HODOČASNIČKI ZANOS: I na ovim našim prostorima katolici su poznati po svojoj posebnoj odanosti Majci Božjoj, posrednici između Boga i čovjeka, nazivajući je u svojim molitvama i pjesmama »majkom i kraljicom Hrvata«, tako da svetišta Blažene Djevice Marije karakterizira velika masovnost te se svake godine za blagdan Velike Gospe u njih slijeva stotine tisuća ljudi u posebnom hodočasničkom zanosu. U svojoj suštini Blažena Djevica Marija sažima svu srdačnost kršćanskog mnoštva prema Ženi koja je postala Majka Bogočovjeka Isusa Krista te vjerovanja kako je bezgrešna Djevica, sačuvana i čista od svake ljage istočnog grijeha, ispunivši tijek zemaljskog života, s dušom i tijelom bila uznesena u nebesku slavu. I premda je časte kao slavnu kraljicu na nebu, ipak su sigurni da ih ona, puna milosti, zagovara te stoga mole puni pouzdanja njezinu zaštitu. 

Kao i svake godine, tako su i ove marijanska svetišta diljem Hrvatske 15. kolovoza bila središnje mjesto hodočašća i proslave Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, odnosno pučki – Velike Gospe. U najvećem nacionalnom marijanskom svetištu Mariji Bistrici pred više od 80.000 vjernika središnje euharistijsko slavlje u crkvi na otvorenom blaženog Alojzija Stepinca predvodio je nadbiskup zagrebački, kardinal Josip Bozanić, u svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske svetu misu je predvodio splitsko-makarski nadbiskup msgr. Marin Barišić, u trsatskom svetištu Gospe Trsatske riječki nadbiskup msgr. Ivan Devčić, a biskup šibenski msgr. Ante Ivas u biskupijskom marijanskom svetištu Vrpolju.

PROMICANJE GOSPINA SVJETO-NAZORA: Zahvaljujući činjenici da je svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu udaljeno svega petnaestak kilometara od državne granice sa Srbijom, a isto toliko i od Osijeka, grada koji je za vrijeme Domovinskog rata primio najveći broj iseljenih Hrvata iz Vojvodine, u hodočašću ovom najvećem slavonskom marijanskom svetištu sudjelovao je i velik broj katoličkih vjernika s obiju strana granice. Rijeke hodočasnika još su noć prije blagdana Velike Gospe kretale prema Aljmašu na 304. proslavu ovog velikog blagdana. Svete mise počele su još u 6 sati, a središnju u 10 sati predvodio je msgr. Marin Srakić, dijecezanski biskup Nadbiskupije đakovačke i osječke, koji je u svojoj propovijedi kritizirao opće stanje u društvu i razaranje obitelji kao njezinog stupa.

»Molimo za našu domovinu, za one koji je vode da ozbiljno shvate kako jedan narod nema budućnosti bez zdravih i uspješnih brakova i sretnih obitelji. Molimo da u ime odgovornosti prema svome narodu kod glasovanja između Europe i obitelji glasaju za obitelj, jer Europa bez obitelji iščezava, propada i nestaje«, rekao je msgr. Marin Srakić pred 50 tisuća vjernika i založio se za promicanje Gospina svjetonazora u očuvanju obitelji kojoj velika opasnost prijeti od zabrinjavajućeg trenda vladavine novca.

Na svečanosti u Aljmašu bili su i mnogi uglednici iz društvenog i javnog života Republike Hrvatske, među kojima i potpredsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, a među brojnim iseljenim vojvođanskim Hrvatima bili su i predsjednik te dva dopredsjednika Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata – Mato Jurić, Petar Gašparović i Tomislav Ćavar.  

Zlatko Žužić