Arhiv tekstova

Srijemsko mjesto Hrtkovci, tadašnji Hudrovcz, prvi put 1477. godine spominje mađarski povjesničar Csanki kao pustaru koja je pripadala mitrovačkom vlastelinstvu grofa Johana Koloreda. Tri stoljeća kasnije, 1744. godine, Barun Marko Pejačević  otkupljuje to vlastelinstvo, koje je već sljedeće godine, najvećim svojim djelom, pripojeno Vojnoj granici formiranoj pred najezdom Turaka. Hrtkovce prvo naseljava ilirsko pleme katoličke vjeroispovijesti Kelmend, koje je sudjelovalo u ustanku kršćana protiv Turaka, i koje je nakon velikog poraza austrougarske vojske lutalo pustarama Srijema. Premda su Hrtkovci već 1738. godine bili središnje vojno naselje (sjedište V. kumpanije IX. petrovaradinske regimente) rođendanom ovog mjesta smatra se 1749. godina kada je Marija Terezija donijela Uredbu o dodjeli zemljišta u trajno vlasništvo doseljenim Klementincima. Hrvati su u nekoliko valova krajem 18. i početkom 19. stoljeća naseljavali Hrtkovce, Nijemci u razdoblju od 1836. do 1842. godine, a Mađari poslije revolucije 1848./49. godine. Ti narodi su sa sobom donosili bogatstvo svojih običaja, tradicije i kulture življenja, a te različitosti u zajedništvu su vremenom stopljene u specifičan i neponovljiv duh Hrtkovaca, koji Hrtkovčane krasi i danas. Prilikom osnivanja katoličke župe u susjednom mjestu Nikinci, Hrtkovci su 1770. godine postali njena filijala i taj status imali sve do 1786. godine kada je to mjesto postalo samostalna župa. Hrtkovci su već u to vrijeme imali 97 kuća, narodnu školu i crkvu. Prva škola otvorena je još 1773. godine, a prva crkva, mala drvena, sagrađena je 1786. godine. Izgradnja nove, današnje hrtkovačke crkve, nazvane po sv. Klementu, papi mučeniku, trajala je četiri godine. Počela je 1824., a završena 1828. godine. 

ZNAČAJAN JUBILEJ: Ovaj značajan jubilej, 180. obljetnicu postojanja svoje crkve Hrtkovčani su prošle srijede obilježili okupljanjem u slavonskom selu Kula, u koje je za vrijeme Domovinskog rata doselilo oko 60 obitelji Hrtkovčana. »Zanimljiv je podatak da je župa Hrtkovci, odmah po osnivanju, tri godine bila pod izravnom upravom Vatikana, da bi nakon toga prvo bila pripojena Senjskoj, a zatim Đakovačko-srijemskoj biskupiji«, rekao je tom prigodom Marko Štajduhar, novinar glasila Zavičajnog kluba Hrtkovčana »Gomolava«, organizatora okupljanja, i dodao kako je u tih 180 godina postojanja crkva sv. Klementa najbolji svjedok hrtkovačkog upornog i uspravnog trajanja, zajedništva koje je, bez obzira na najstrašnije udarce sudbine, bilo glavna pokretačka snaga i temelj njihova postojanja i opstajanja. »Jedan od tih strašnih udaraca sudbine svakako je bio i posljednji rat, taj strašan suputnik ljudske povijesti, koji je pokazao jedno od svojih najgorih i najokrutnijih lica i rezultirao iseljenjem oko 600 hrtkovačkih obitelji u 68 mjesta diljem Hrvatske, od čega je u samo mjesec dana 1991. godine iz Hrtkovaca iselilo oko 300, od ukupno 460 obitelji iseljenih 1991. i 1992. godine, a upućeni tvrde da nas Hrtkovčana ima isto toliko i u svijetu, što je doista tragična činjenica«, završio je svoje putovanje kroz prošlost Marko Štajduhar.

SNAŽAN VJERNIČKI IDEN-TITET: Svjesni činjenice da su Hrtkovčani o(p)stali i preživjeli dva zadnja burna desetljeća, kao i prethodna stoljeća od kako je osnovano njihovo mjesto, u prvom redu zahvaljujući svojoj Katoličkoj crkvi i svom snažnom vjerničkom identitetu, odnosno da su se jedni odvažili ostati na svojim stoljetnim pragovima, a drugi smogli hrabrosti zakoračiti u neizvjesnost drugih sredina i novo lice budućnosti, te da je Crkva kao najjači faktor integracije u Hrvata učinila sve kako bi stradanja u Srijemu bila što manja i da se oni koji su ostali uspiju izdići iznad nevolja i svjesni poteškoća okrenu budućnosti, Hrtkovčani su još 1999. godine u tom mjestu odlučili sagraditi novu »hrtkovačku« crkvu kako bi na tragu povijesnih dodira svoga Srijema i domovine im Hrvatske pupčanom vrpcom povezali pokidane niti zajedništva i svog vjerničkog identiteta.

Ovo okupljanje Hrtkovčana u povodu 180. obljetnice izgradnje svoje hrtkovačke crkve Crkveni odbor za izgradnju crkve sv. Petra u Kuli iskoristio je za radni sastanak i obilazak radilišta, te donošenje plana aktivnosti u sljedećem razdoblju.

»Kulu smo izabrali kao specifikum, jer iz cijelog Srijema, koji je gotovo potpuno etnički očišćen, ni jedno mjesto nema takvu jedinstvenu cjelinu kao što Hrtkovčani imaju Kulu, taj neposredan kontakt sa zemljom, tu nit poveznicu hrtkovačke prošlosti i budućnosti«, rekao je tom prigodom predsjednik Zavičajnog kluba Hrtkovčana Ante Plivelić, a predsjednica Crkvenog odbora za gradnju crkve Marta Kučinić izvijestila je članove kako se radovi odvijaju po planu te da se za Uskrsni ponedjeljak sljedeće godine, kada objekt bude pod krovom, planira održavanje prve svete mise u crkvi i veliki skup Hrtkovčana i njihovih prijatelja.

Zlatko Žužić