Arhiv tekstova

Književnik i filozof Tomislav Žigmanov priprema svoju novu knjigu pod nazivom »Prid svitom – saga o svitu koji nestaje«, koja se kao samizdat treba pojaviti na jesen na Čikeriji. Kako se navodi u pozivu koji je tim povodom upućen javnosti, predbilježbom do 15. rujna zainteresirani za njezinu kupovinu mogu ostvariti mogućnost popusta većeg od 30 posto, i istodobno osigurati izlazak prve sage o Bunjevcima. Oni koji se predbilježe, knjigu će moći kupiti za samo 500 dinara, 60 kuna ili 10 eura, a kao prenumeranti imat će pravo objave imena i prezimena u knjizi.

Knjiga »Prid svitom – saga o svitu koji nestaje« prozno je djelo pisano na bunjevačkoj ikavici. Sadrži deset monologa – u pet su likovi žene, a u pet muškarci – u kojima se donose isječci sudbina ovdašnjih ljudi, sudbina običnih ljudi čiji su životi visoko zatomljeni, ljudi iz puka za koje se malo tko ikada zanimao i o kojima, do sada, gotovo nitko nije pisao. Sudbine, utopljene u ne malu tragediju bunjevačkog hrvatstva na sjeveru Bačke, na ovaj su način izašle iz sfere privatnosti i obiteljskih naracija i zadobile status javnosti, što nikada ranije nisu imale. Na simboličkome planu, kako stoji u pozivu upućenom javnosti, ti se monološki isječci izvrsnim čine kao odraz bunjevačkih, pomalo divljih, asocijalnih, otočkih, to jest salaških egzistencija, slabih socijalnih veza i kohezija i, ne na koncu, njihove prevelike introvertiranosti i krhkosti dijalogiziranja. Upravo stoga djelo završava dijalogom u kojemu se »omekšava oštra crta tragičnosti monoloških likova i u kojemu se dokončavaju njihove životne priče, a međusobno snaženje Lozike i Tome u pomirenosti sa životom, ljudima i Bogom cijelu zbirku natapa sjetom«, napisala je germanistica Snežana Ilić u svom komentaru. 

»Cijela ta prozna konstrukcija zapravo izgleda poput čudnog kaleidoskopa – tek okvir pukih slučajnosti drži ih povezane u cjelini, kao što je, uostalom, često bivalo tijekom povijesti, a i danas je, u njihovom narodnosnom životu. A gore spomenuto osobito vrijedi kada je u pitanju muka Bunjevaca – tragika je ovdašnjeg čovjeka skoro posve (bivala) u privatnosti, dijeli(la) se maksimalno u obiteljskim krugovima, za nju je znao najčešće samo najuži krug znanaca… Zašto? Zato što Bunjevci nikada nisu imali vlastitu ustrojenu javnost gotovo ni u jednom segmentu, što je onda uvjetovalo sljedeće: životi su im se odvijali bez da su na neki suvremeni način bili tematizirani. Zato je i naslov djela ‘Prid svitom’! Pri tomu se autor namjerno igra i sa značenjem riječi ‘svita’ – ona znači i drugi red ljudi oko moćnih – kako bi stalno držao otvorenom i činjenicu njihovog servilnog držanja. Po tako širokom konceptualnom zamahu, Žigmanovljevo djelo liči na svojevrsnu ‘sagu’ o Bunjevcima! Autor ponovno namjerno ostavlja značenjsko dvojstvo u podnaslovu – ‘saga’, kao otužni a snažan miris propadanja, rastakanja, i ‘saga’, kao usmena narodna predaja ili umjetnički transponiran prikaz donekle neobičnih, često od viših sila usmjeravanih, ljudskih sudbina. Ravnajući se ovim drugim značenjem sage kao pripovijesti vezane za tlo, podneblje, autor svjesno, romantičarsko programatski, natapa tekstove lokalnom bojom – od toponimskih do etnografskih obilježja, kako bi ih i faktografski čvrsto zakovao za ovaj prostor, prostor koji je davno izgubio veći broj sadržaja koji se opisuju. Tako postavljeno i realizirano, Žigmanovljevo djelo predstavlja kaligrafski profinjen zapis o tome svijetu i jeziku, svijetu i jeziku koji su uveliko nestali«, bilježi Snežana Ilić.

D. B. P.