Arhiv tekstova

SARAJEVO – Predstavnici hrvatskih stranaka u posljednje vrijeme sve češće upozoravaju na loš položaj Hrvata u BiH. Problem Hrvata osobito je izražen kada je u pitanju zapošljavanje u institucijama Federacije, ali i cijele države. Kako nam je potvrdila izaslanica HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamenta Federacije Lidija Bradara, više je nego evidentno da je zastupljenost Hrvata jako mala u svim državnim, pa i federalnim institucijama. »Takva je situacija izražena i u Sarajevu, koji je ipak glavni grad Bosne i Hercegovine, što je nedopustivo. Sadašnji Zakon o državnoj službi prilično potpomaže takav način zapošljavanja i mislim da se diskriminacija Hrvata pri zapošljavanju najviše događa upravo u Agenciji za državnu službu, gdje dolazi do nepoštovanja dovoljne zastupljenosti Hrvata u državnim institucijama i na taj način se krši Ustav«, kazala nam je Bradara. 

NACIONALNA ZASTUPLJE-NOST: Izaslanica Bradara napominje kako se takvoj situaciji treba stati u kraj i početi, prije svega, s Televizijom Federacije, gdje se broj zaposlenika jednog naroda označava »cirkom«. »Znači, označava se da je broj zaposlenih Hrvata cirka 13 posto. To na najbolji način govori o položaju hrvatskog naroda u BiH«, kaže zastupnica Bradara. 

Prema njezinom mišljenju, ovaj se problem može riješiti izmjenom Zakona o državnoj službi tako da odgovorna osoba koja upošljava ima i odgovornost za cijeli proces, od raspisivanja natječaja pa do upošljavanja, a ne Agencija za državnu službu koja je, kako kaže Bradara, »država u državi«. I predsjednica Federacije Borjana Krišto više je puta javno upozorila kako, kada su u pitanju Hrvati, postoji diskriminacija u nacionalnoj zastupljenosti u članstvima u upravnim i nadzornim odborima u državnim poduzećima koje kontrolira federalna vlada. Predsjednica Federacije je upozorila da su propusti u nacionalnoj neizbalansiranosti očiti, tako da Hrvata u pojedinim poduzećima uopće nema te da, uz sve druge kriterije, prilikom izbora kandidata treba voditi računa i o kriteriju nacionalnosti članova upravnih i nadzornih odbora. 

STATISTIKA ZAPOSLENOSTI HRVATA: Zastupnica HDZ-a 1990 u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Slavica Josipović nam je iznijela podatke o tome koliko je zaposlenih Hrvata u institucijama i poduzećima, koja se financiraju iz proračuna. Tako je šokantan podatak da je u Službi Parlamenta Federacije i Vlade 112 uposlenika iz reda bošnjačkog naroda, 29 iz reda hrvatskog, zatim 10 Srba i 4 ostalih. Također, u federalnom je MUP-u od 209 uposlenika – 140 Bošnjaka, 35 Hrvata i 2 Srbina. U Federalnoj upravi policije od 737 uposlenih – 516 je Bošnjaka, 137 Hrvata, 58 Srba i 26 ostalih. Nadalje, u Sudskoj policiji uposleno je 288 Bošnjaka, 130 Hrvata, 60 Srba i 4 ostalih. U Poreznoj upravi radi 828 Bošnjaka, 421 Hrvat, 35 Srba i 12 ostalih, dok je u Financijskoj policiji 38 Bošnjaka, 10 Hrvata i 1 Srbin. Josipovićeva je osobito istaknula činjenicu da u glavnom uredu federalne Vlade od 13 uposlenih nema evidencije da je osim Bošnjaka netko drugi uposlen. Ona je istaknula da se prema podacima o uposlenima u institucijama može zaključiti kako se na čelu oko 90 posto institucija nalaze čelnici iz reda bošnjačkog naroda. 

Naime, zabrinjavajući je podatak da jedino Hrvati u BiH nemaju niti jednog institucijskog tijela, gdje mogu samostalno odlučivati. I iz te činjenice jasno se vidi neravnopravnost Hrvata s druga dva konstitutivna naroda. Zastupnički dom Parlamenta BiH, Narodna skupština RS, Zastupnički dom Federacije i Vlada Federacije mogu donositi pravovaljane odluke bez podrške predstavnika hrvatskog naroda. Član Predsjedništva BiH, kao najviši dužnosnik u vlasti BiH iz reda hrvatskog naroda, može biti izabran bez ijednog glasa hrvatskog naroda.