Arhiv tekstova

Općina Petrijevci po četrnaesti je puta organizirala žetvene svečanosti u slavu dovršetka žetve i očuvanja starih običaja i promocije tradicijske kulture i narodnoga ruha, a u dvodnevnom je programu sudjelovalo petnaestak kulturno-umjetničkih društava i udruga i naravno KUU »Nikola Šubić Zrinski« iz Petrijevaca, pokretač ove lijepe manifestacije.

U subotu je sve počelo predstavljanjem Petrijevačkog ljetopisa, koji je na tragu osvjetljavanja činjenica i događaja iz prošlosti i povijesti Petrijevaca i okolice, a ovogodišnje su izdanje predstavili prof. Višnja Gubica i pokretač Stjepan Bahert, a potom su sudionici i gosti pogledali izložbu petrijevačkih slikara i učeničkih likovnih radova a sve je nastavljeno prikazom starih obrta i domjenkom starinskih jela i kolača. Večer je započela puhačkim orkestrom DVD Petrijevci i predstavljanjem Zbora umirovljenika, a poslije su posjetitelje i goste uveseljavali članovi domaće folklorne skupine i KUD »Šokadija« iz Budrovaca te STD Pajo Kolarić iz Osijeka. Subota je inače rezervirana za već tradicionalnu reviju djevojaka i snaša u narodnome ruhu a nastupilo je 11 ljepotica, po dvije iz HKUD »Josip Šošić« iz Tenja, KUD »Mladost« iz Vođinaca i »Šokačke grane« iz Osijeka, te po jedna iz Bapske, Kuševca, Semeljaca, Sibinja i Zavičajne udruge Gibarčana.

PRIKAZIVANJE OBIČAJA: Nedjelja je dan prikaza žetvenih običaja a započela je svetom misom i prinošenjem darova, plodova zemlje, a cijelo je Petrijevce bilo jedna lijepa etno-izložba, svaka ulica, svaka kuća, urešena je u tradicijskom stilu. Lijepo je bilo vidjeti povorku sudionika, članove 8 kulturno-umjetničkih društava i udruga iz Drenovaca, Mihovljana, Bapske, Gorjana, Grabarja, Osijeka, Tolise iz susjedne BiH i naravno, udruge domaćina, Nikola Šubić Zrinski, čiji su stariji članovi izveli prikaz starinske žetve na žitnom polju. Potom su na pozornici program otpočeli mladi Petrijevčani  premijernim prikazom obnovljenog običaja Kraljice, koji je uvijek na II. dan Duhova, pa su nastupala nabrojana društva i udruge, svatko sa nekim od narodnih običaja svojega kraja. Nedjeljnu su večer završili tamburaši Slavonija benda te did Tunja i bač Roka.

Gibarčani, samo što su se vratili iz Polače, a već su sudjelovali na žetvenim svečanostima u Petrijevcima, a svečano je djevojačko, gibaračko ruho predstavila studentica Učiteljskog fakulteta u Osijeku, Jelena Proleta. Odjenula je bakinu vezenku s cvjetnim motivima, ruho kakvo se nosilo, a još i danas se nosi u Bapskoj, Berku, Ilači, Lovasu, Tompojevcima, Tovarniku, Sotinu, a samo je Gibarac danas s onu stranu hrvatske državne granice, no to je pouzdan dokaz da je Gibarac oduvijek bio sastavni dio hrvatskog nacionalnog korpusa.

GIBARČANI U OSIJEKU: Gibarčani su danas raseljeni u 66 gradova i sela diljem Lijepe naše, ali su osnovali svoju udrugu sa sjedištem u Osijeku s namjerom da očuvaju sjećanja na Gibarac, na sve one lijepe običaje i još ljepše narodnu ruho, a ovo što ga prikazala Jelena, nosilo se u svečanim prigodama, na misu, na kirbaj za sv. Ivana Nepomuka, za Duhove i Brašančevo, na Pavlovo, kada je u Gibarcu bio zavjetni dan, te za uskršnje i božićne blagdane, posebice na polnoćku i na krizmu. Ispod vezenku su dvoji skuti i fodroš, naprijed je keceljak od crvene lak svile a pozadi kalančovi. Gore je oplečak, razbacite kragne sa šlinganim rukavima, a preko njega prabakina marama-križara, stara više od stotinu godina. Ispod vrata vez dukata, na rukama bordo šticle a na bosim nogama ljope. Oglavlje je ures svake šokačke djevojke, a Jelena je imala pletenicu sa kuštrama, citricama i kopčama, te vijenac s cvjetnim motivima. Dostojno je predstavila sebe i svoje ruho, a bogami je lijepo pričala o Gibarcu, najljepšem selu na svijetu i bila nagrađena burnim i dugim pljeskom.

 Slavko  Žebić