Arhiv tekstova

Ove je godine u Zagrebu, od 16. do 20. srpnja, održana 42. međunarodna smotra folklora, tradicionalna kulturna priredba, koja je okupila izabrana folklorna društva iz Hrvatske te folklorne ansamble iz – Europe, Afrike, Azije, Južne i Sjeverne Amerike. 

Pokraj Trga bana Josipa Jelačića i Gornjeg grada neke priredbe 42. međunarodne smotre folklora odvijale su se i na nekoliko popratnih lokacija glavnog grada Hrvatske – u Tvornici kulture, Gliptoteci, Zagrebačkom kazalištu lutaka i Etnografskom muzeju, a sudionici Smotre gostovali su i na drugim priredbama u zagrebačkoj okolici.

Svečano otvorenje 42. međunarodne smotre folklora, koja je održana pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, održano je 16. srpnja u Etnografskom muzeju predstavljanjem DVD-a »40 godina Međunarodne smotre folklora« u izdanju Instituta za etnologiju i folkloristiku. O ovom nosaču zvuka i slike, kao i jubilarnoj 40. međunarodnoj smotri folklora održanoj prije dvije godine, govorila je umjetnička ravnateljica Međunarodne smotre folklora dr. Zorica Vitez, stručni savjetnik Vido Bagur i ravnatelj Muzeja prof. Damodar Frlan.

»Međunarodna smotra folklora utemeljena je 1966. godine, a ona je zapravo nastavak mnogo starije tradicije, priredbe ‘Smotra seljačke sloge’, kulturno-prosvjetne organizacije HSS-a, koja je davnih tridesetih godina organizirana sa željom ukazivanja na potrebu revalorizacije hrvatske tradicijske kulture, koja je tih godina bila seljačka kultura, kao i 80 posto tadašnjeg stanovništva. Tada je bilo važno osvijestiti ljude i pokazati da mi imamo svoju kulturu, da je ona seljačkog podrijetla, da ima visoke vrijednosti i da je treba sačuvati«, rekla je dr. Vitez i dodala, kako su te smotre trajale do poslije Drugog svjetskog rata, kada su, promjenom sustava i ideologije, zamrle.   

Pokraj brojnih koncerata etnoglazbe i pučkog crkvenog pjevanja, glazbenih i plesnih radionica, na kojima se polaznike podučavalo tradicijskim oblicima plesanja i glazbovanja raznih naroda i kultura, dvije su priredbe ovogodišnje Smotre bile posvećene odabranim temama: jedna govornim oblicima folklora, a druga folkloru Gorskog kotara. Poznato je kako su mnogi oblici folklora i osmišljeni upravo zbog govorne komunikacije, osobito načini govorenja i pjevanja u kolu, uz glazbala kao što su tambura i samica, u dijalogu dviju skupina u svadbama, te u propovjednom pjevanju (najčešće u pjesmama koje opisuju minule događaje). Odnos prema jeziku, kao simbolu identiteta, danas se iskazuje i različitim oblicima njegovanja starih govora, njihovim čuvanjem i prenošenjem mladim naraštajima. Stoga smo u ovoj priredbi čuli i šaljivi srijemski svatovski govor »čaje« KUD-a »Ivan Goran Kovačić« iz Ivankova, izvedena je i pjesma mlade Ivone Širol o istarskim vidulicama (dvojnicama) njezina pradjeda, a Ivona je i svirala na tom glazbalu. Dane Jurić, popularni guslar iz Dubravica kraj Skradina, spjevao je za ovu prigodu pjesmu o hrvatskom jeziku.

Drugi tematski program predstavio je folklorne tradicije Gorskog kotara, odnosno današnje oblike njihova postojanja. Poznato je da je Gorski kotar kraj zaštićenih prirodnih krajolika, bistrih rječica i jezera i čistoga gorskog zraka, a leži u neposrednoj blizini Kvarnera, u zaleđu grada Rijeke. Kroz to »zeleno srce Hrvatske, oduvijek su prolazili najkraći putovi do mora, a uz te putove između šumovitih planina smještena su brojna sela, zaseoci i desetak gradića: Brod – Moravice, Vrbovsko, Skrad, Ravna Gora, Lokve, Fužine, Čabar, Mrkopalj i središte Gorskog kotara, grad Delnice. 

42. međunarodna smotra folklora završila se u nedjelju, 20. srpnja, svetom misom za sve sudionike u zagrebačkoj katedrali te večernjim koncertom u crkvi sv. Katarine naslovljenom »Crkvena pučka glazba Gorskog kotara«.

Zlatko Žužić