Arhiv tekstova

Jozefina Skenderović je nastavnica kemije u subotičkoj Osnovnoj školi »Ivan Milutinović«, ali osim njezinih učenika, mnogi je cijene po njezinu dugogodišnjem radu sa slikama od slame. O svojoj naklonosti prema stvaranju slamarske umjetnosti  rado govori, prisjećajući se svojih početaka. »Slamu sam davno upoznala. Sjedila sam pokraj prijateljice iz mladosti, koja se bavila izradom slika od slame, i promatrala kako ona radi. Nisam mislila da ću i ja jednoga dana znati izrađivati predmete i slike u tehnici slame«, ističe Jozefina.

Put slame bio je neizbježan, jer je, zaposlivši se 1979. godine kao nastavnica u tavankutskoj osnovnoj školi, imala priliku ponovno se susresti sa slamom kroz slamarsku sekciju za djecu, koja je u to vrijeme djelovala u školi. Trebalo je samo, uz dobru volju, primijeniti ranije stečeno teorijsko znanje, što je Jozefina i učinila, zamolivši voditeljicu sekcije, kolegicu Anu Crnković, za malo slame. 

NEIZBJEŽNI PUT: Tako je Jozefinino ljeto mirisalo na slamu, a jesen na njezinu prvu sliku, s kojom je započela novu školsku godinu. »Motivi na slikama su mi u početku bili salaši, ali ih sada rijetko radim. Jako volim bunjevačku nošnju, te mi posljednjih godina najveće zadovoljstvo predstavlja raditi ženske likove odjevene u narodnu nošnju«, kaže Jozefina, čiju će sliku s Kolonije 2008. također krasiti Bunjevka u svili.

Kao voditeljica slamarske sekcije HKPD »Matija Gubec« u Tavankutu, jedna je od organizatora ovogodišnjeg saziva Kolonije naive u tehnici slame, koja se održala u Tavankutu od 11. do 19. srpnja. Među tridesetak sudionica Kolonije, osim iz Tavankuta, Subotice i okolice, bile su i gošće iz Srijemske Mitrovice, a vrijedno su radila i djeca, koja su redoviti članovi slamarske sekcije, a ujedno i garancija da pučko stvaralaštvo neće nestati na ovim prostorima. 

Sudionici Kolonije u Tavankutu već tradicionalno započinju svoj rad na njivi, prigodom natjecanja risara, koje je ove godine održano na Verušiću. Dok su risari kosili žito, slamarke su za to vrijeme isto tako vrijedno radile starinske perlice i prstenje od slame, baš kako su to davno prije njih radile prve slamarke, dok su čuvale guske u polju. Svatko tko je došao na natjecanje, mogao je pogledati mini izložbu slika od slame i dobiti na dar perlicu ili prsten, kao uspomenu na dan proveden u ozračju očuvanja tradicije žetvenih radova. 

JEDINSTVENA LJEPOTA SLIKE: Kolonija se tijekom sedam dana održavala u prostorijama škole »Matija Gubec« u Tavankutu, gdje su se također izrađivale perlice i drugi zanimljivi predmeti od slame, ali je naglasak prije svega bio na slici, koju, po pravilu, svi sudionici ostavljaju na dar Hrvatskom kulturno-prosvjetnom društvu »Matija Gubec«. Međutim, za izradu slike od slame je ipak potrebno dulje vrijeme nego što omogućuje trajanje Kolonije, te zato slamarke često počinju raditi slike nešto ranije, ili ih u potpunosti završe nekoliko dana nakon zatvaranja Kolonije. Nakon fotografiranja slike i odabira prikladnog okvira, slika od slame spremna je pokazati svoju jedinstvenu ljepotu svijetu, koji ovu novu umjetnost rado prihvaća kao dio kulturnog naslijeđa na ovim prostorima. 

Osim redovitih izložbi prigodom održavanja Kolonije i Dužijance, slamarke svoje slike izlažu ponajviše u gradovima po Vojvodini i Republici Hrvatskoj, a s izložbom slika gostovale su i u Mađarskoj i Austriji. Prema Jozefininim riječima, slama se nametnula kao nešto prepoznatljivo za Suboticu i njezinu okolicu, ali nije uvijek lako doći do suvenira od slame, s obzirom da se mogu kupiti samo u suvenirnici pod Gradskom kućom u Subotici ili, pak, potražiti direktno kod slamarki. 

O vrijednosti i značaju održavanja kontinuiteta u radu sa slikama u tehnici slame govori i činjenica da je slamarstvo karakteristično samo za usko geografsko područje, odnosno Tavankut i okolicu. »Ako se netko i bavi slamarstvom, onda je to zasigurno naučio od nas. U Vojvodini rade sa slamom žene u Srijemskoj Mitrovici, koje u šali nazivamo »istureni Gupčev odjel«, dok smo u Hrvatskoj, u suradnji s udrugom »Hrvatska žena« održali nekoliko radionica u kojima smo zainteresirane članice naučile kako se rade slike od slame«, ističe Jozefina.

Autohtona umjetnička djela nastala radom ruku naših slamarki, stvorena na Koloniji 2008., moći će se pogledati 8. kolovoza, kada će biti izložena u vestibilu Gradske kuće uoči proslave svečanosti gradske Dužijance. Tom prigodom će salaši i bunjevačka nošnja od slame svijetu ispričati još neke stare, možda zaboravljene priče iz života naših majki i didova.

Marija Matković