Arhiv tekstova

U okviru Kolonije slamarki održan je, već tradicionalno i okrugli stol, u prostorijama Osnovne škole »Matija Gubec« u Tavankutu, u nedjelju 13. srpnja. Moderatorica okruglog stola bila je povjesničarka umjetnosti i kustosica Gradskog muzeja Subotica Ljubica Vuković-Dulić,  dok je iz različitih aspekata o slamarstvu govorilo nekoliko predavača. Na temu »Slamarstvo  iz muzeološkog aspekta«, izlagala je etnologinja i ravnateljica Muzeja »Stjepan Gruber« u Županji Janja Juzbašić. Ona je s etnološkog stajališta naglasila značaj očuvanja tradicijske baštine u slamarstvu, kao posebnom naivnom stvaralaštvu, o kojemu se sve više otvaraju rasprave. »Kako je ovo pučko stvaralaštvo, koje posljednjih pedeset godina postaje vid umjetnosti, mi koji smo povjesničari umjetnosti i etnolozi, trebamo joj disciplinarno pristupiti i valorizirati je. Potrebno je osnovati instituciju koja će sakupljati građu i stručno je proučavati i prezentirati na ovim prostorima«, istaknula je etnologinja Juzbašić. U Hrvatskoj su, kako kaže, slike od slame vrlo rado prihvaćene. 

Sudionicima okruglog stola također se obratio profesor filozofije Tomislav Žigmanov, na temu »Usustavljivanje pristupa slamarstvu«. Žigmanov se u svom izlaganju osvrnuo na nekoliko segmenata aktualnog stanja u slamarstvu. Segmenti na kojima bi trebalo poraditi su, prema njegovim riječima, prije svega usavršavanje slamarki u njihovu likovnom izražavanju, kao i održavanje ovakvih i sličnih kolonija, koje će im omogućiti bolji rad. Osim toga, ističe i važnost faktografije, odnosno činjenica u svezi sa slamarstvom, koje bi se trebale sustavno prikupljati i obrađivati, te zaključiti kritičnom poviješću onoga što se na planu slamarskog stvaralaštva događalo od samih njegovih začetaka.  »Kao potrebu u procesu usustavljivanja pristupa slamarstvu također smatram i unapređenje prezentacije, kojoj se trenutačno pristupa bez plana i dugoročne strategije. Pod time se podrazumijeva organiziranje različitih izložbi, kao i drugih segmenata prezentacije«, rekao je Žigmanov. Na kraju svog izlaganja osvrnuo se na posljednji, ali ne i manje važan dio, a to je vrednovanje rada u tehnici slame, koje bi  se provodilo po unaprijed utvrđenim kriterijima.

Nazočnima se obratio i filmski redatelj Branko Ištvančić, s temom »Slamarstvo- pojava zabilježena filmskom vrpcom«. Prije samog izlaganja, Ištvančić je prikazao dokumentarni film »Slamarke divojke«, autora Ive Škrabala, snimljen 1971. godine. Nakon projekcije filma nazočnima je pojasnio značenje pojedinih dijelova filma, kao i njegovu vrijednost u kulturno-povijesnom smislu. Kako je Ištvančić, kao rođeni Tavankućanin, koji živi i radi u Zagrebu, i sam odrastao uz žitna polja i umjetnost slame, odlučio je snimiti film o slamarstvu. »Film će se zvati ‘Od zrna do slike’. Po treći sam put s ekipom HRT-a u Tavankutu, jer se film snima u četiri godišnja doba. Pratimo rad slamarki, što će rezultirati jednim zanimljivim i modernim filmskim dokumentarcem«, naglasio je Ištvančić. 

Sve izrečeno na okruglom stolu bilo je vrijedno pozornosti, a sudionicima, kao i svima drugima koji bi mogli pripomoći u svezi s izloženim prijedlozima glede slamarstva, ostaje ozbiljno pristupiti provođenju riječi u djelo, kako bi se ovaj autohtoni način stvaralaštva mogao u budućnosti prezentirati svijetu na najbolji mogući način.

M. Matković