Arhiv tekstova

Prema ustaljenoj i, recimo, »opće prihvaćenoj« podjeli dana, radna i ostale ljudske aktivnosti poglavito su vezane uz dnevnu svjetlost, dok je tmina (barem njezin veći dio tijekom noći) rezervirana za vrijeme pasive i odmora. Barem je tako u najvećem postotku. Ali, postoje i određene kategorije profesija koje su usko vezane isključivo za noćni dio dana i ljudi u njima primorani su »zamijeniti dan za noć«. Opet, tijekom nesnosnih ljetnih vrućina mnogo osoba, koje osjećaju određene tegobe zbog povišenih temperatura, svoju aktivnost (izlazak van) pretežito usmjeravaju tek nakon smiraja dana. Objedinjeni, profesionalnim ili osobnim izborom, svi oni spadaju u kategoriju »noćnih ljudi«.

NOĆNE PROFESIJE: Pokraj zanimanja koja dijelom svog radnog opsega imaju i tzv. »noćnu smjenu« (medicinari, vatrogasci, policajci, ugostitelji, taksisti i dr.), postoje specifične profesije isključivo i neposredno vezane uz vrijeme »kada padne mrak«. Prvi na pamet padaju pekari (iako danas ovo zanimanje ima i »dnevnu smjenu«), bez kojih nikada ne bi bilo svježeg jutarnjeg kruha, nezamenljivog sastojka prvog dnevnog obroka. Drugi bi, primjerice, možda bili brojni noćni čuvari, čiji naziv već sam govori o vremenu tijekom kojeg se njihova djelatnost obavlja i zahvaljujući čijoj budnosti brojni objekti bivaju čuvani. Slijedi jedna tipično noćna profesija kojom se bave krupijei u brojnim domaćim i svjetskim kazinima i kockarnicama, jer kocka i hazard se upražnjavaju do duboko u noć.

NOĆNE SMJENE: Brojne profesije, pokraj svoje dnevne aktivnosti, imaju i nezaobilazni kontinuum tijekom noćnih sati, bez kojeg jednostavno ne bi mogle normalno funkcionirati. Pokraj spomenutih javnih državnih službi, brojna industrijska postrojenja nikako ne mogu prekidati proces rada i noćni dio zaokružuje cjelinu non–stop djelatnog vremena. Noću se obrađuju industrijske sirovine, šivaju odjevni premeti, prave kondintorski proizvodi i još mnogo toga, a sve to ne bi bilo moguće bez »noćnih ljudi«, tj profesionalaca koji su dobrovoljno zamijenili dan za noć.

NOĆOBDIJE: U ovu kategoriju noćnih ljudi spadaju i osobe koje nisu profesionalno vezane uz imperativ nespavanja tijekom noćnih sati, ali jednako ne spavaju u vremenu općeprihvaćenog vremena za odmor. Osobito tijekom vrelih ljetnih dana njihov broj se naglo uvećava, jer, ovisno o svojim osobnim razlozima, velika većina niti ne proviri van prije zalaska sunca i službenog početka noći. Jesu li u pitanju zdravstveni razlozi (srčani ili neki drugi bolesnici) ili jednostavno osobni izbor na temelju afiniteta, ovu vrstu ljudi svrstavaju u zajednički termin »noćobdija«, tj. onih koji noću ne spavaju. A noć zna biti dugačka i treba je prekratiti određenim aktivnostima. Oni koji preferiraju izlazak van, jutra znaju dočekati u nekom ugostiteljskom objektu. S druge strane, oni koji vole domaći ugođaj znaju po cijelu noć gledati televiziju, kartati se s drugim istomišljenicima, čitati ili pisati, ukoliko su umjetnički nastrojene duše, a neke ženske osobe često znaju i duge noćne sate koristiti i za obavljenje brojnih kućanskih poslova .

SUVREMENO DRUŠTVO: Generalno gledano, modernizacija i tehnološki napredak društva znatno su doprinijeli uvećanju broja »noćnih ljudi« u odnosu na vremena iz prošlih stoljeća. Izum električne energije (umjetnog svjetla) posve je neutralizirao vlast tmine i danas se, ponekad, i tijekom noći čini kao da nije mrak. Osobito u velikim gradovima i megapolisima. Također, suvremena tehnika (TV, DVD, glazbeni playeri, kućna kina i sl.) otvorila je spektar širokih mogućnosti »ubijanja« dugih noćnih sati, što nekada uz svjetlost vatre ili svijeće i nije baš bilo mogućno. Jer, nekad je dan prestajao s posljednjom zrakom sunca, a danas mnogima tek tada započinje...