Arhiv tekstova

Prije nekoliko dana mi je u ruke došao jedan spisak i olakšao mi ovotjedni posao. Nekada je bilo uobičajeno napraviti spisak birača, spisak učenika ili radnika, spisak potrebnih namirnica...  Je li spisak riječ koja ima svoje mjesto u hrvatskom književnom jeziku?

Ova je riječ ruskoga podrijetla i u hrvatski je jezik ušla tijekom godina izjednačavanja hrvatskoga sa srpskim jezikom. U »Jezičnom savjetniku« Matice hrvatske iz 1971. godine navodi se njezino rusko podrijetlo, a osim toga kaže da se uobičajila (čitaj: da je nametnuta!) umjesto naših riječi: popis, imenik i iskaz. Nema podataka otkad, kako i zašto se uobičajila i potisnula naše riječi.

U »Razlikovnom rječniku hrvatskoga i srpskoga jezika« Vladimira Brodnjaka (objavljenom u Zagrebu 1992. godine) riječ spisak obilježena je brojem 2, a nalazi se na lijevoj strani, što znači da je nametnuta u vrijeme unitarizma. Umjesto nje Brodnjak nudi tri riječi: popis, imenik i lista. 

Početkom devedesetih godina prošloga stoljeća, u vrijeme prvih višestranačkih izbora u Republici Hrvatskoj, počela se riječ spisak zamjenjivati riječju popis. Tako smo umjesto spiska birača po prvi put imali popis birača. Od devedesetih godina do danas riječ spisak gotovo je potpuno nestala, a nju je zamijenila riječ popis kojoj nedvojbeno treba dati prednost. 

Osim riječi popis, ovisno o kontekstu, riječ spisak možemo zamijeniti riječima: imenik, iskaz ili lista.

Valja mi ovdje spomenuti i ružnu naviku psovanja koje bismo se svakako trebali riješiti. Iako se to čini posve nemogućim, trebalo bi pokušati. Spisak je gotovo posve nestao iz jezika, ali izričaj sve po spisku na žalost nije tako lako iskorijeniti. Mislim da je suvišno navoditi kako ni slučajno ovaj izričaj ne treba prevoditi u sve po popisu, nego treba razmisliti o podrijetlu i utjecajima pod kojima je prihvaćen. Bilo bi potpuno nepravedno reći kako su Hrvati naučili psovati od Srba, ali ipak je moguće pronaći jezične sveze i utjecaje. Ponekad je dovoljno samo potaknuti, a loše se navike, za razliku od dobrih, lako šire i teško iskorjenjuju.                          

g