Arhiv tekstova

Prve večeri posljednjeg lipanjskog vikenda u Baču je održan razgovor članova UO i dijela uposlenika NIU Hrvatska riječ s predstavnicima institucija kulture šokačkog Podunavlja, a nazočan je bio i član IO HNV-a zadužen za informiranje Mato Groznica. 

U svojstvu medijatora razgovor je otvorio član UO-a dr. Slaven Bačić, a sve nazočne u svojstvu domaćina pozdravio je predsjednik HKUPD »Mostonga« iz Bača Stjepan Čoban i gostima iz Subotice predstavio Podunavce iz: Sonte, Bača, Plavne, Vajske i Bođana. 

DOPISNIČKA MREŽA: Vrši-teljica dužnosti direktora ustanove i odgovorna urednica Jasminka Dulić govorila je o potrebi stvaranja kvalitetne dopisničke mreže, u kojoj bi bilo zastupljeno svako mjesto iz ove regije, u kojoj postoji veliki broj jako dobrih tema, potencijalno izuzetno zanimljivih za čitatelje. Pokraj navedenoga, istaknula je i problem male prodaje lista na ovim prostorima. Pjesnik iz Bođana Josip Dumendžić Meštar konstatirao je kako je kultura čitanja uopće na najnižoj razini otkad zna za sebe, a osnovni uzrok vidi u sve lošijem materijalnom stanju žitelja, koji u ovoj regiji velikim dijelom žive od poljodjelstva. Drugi veliki razlog za mali broja čitatelja Dumendžić vidi u sve prisutnijim svađama i podjelama u našoj nacionalnoj zajednici, kojima je HR ustupala jedno vrijeme dosta prostora, jer, kako je rekao, oni najobičniji, pošteni ljudi, ne vole kad im se ionako mala zajednica cijepa. 

Replicirao mu je Mato Groznica informacijom kako »Tomislav« iz Golubinaca financira 10 primjeraka HR, koje ljudi na taj način čitaju. U polemičkom tonu govorio je i o osjećaju hrvatstva koje se mora stvarati još u obitelji, što je većina nazočnih Podunavaca prihvatila kao njegovo nepotrebno dijeljenje poduka. U polemiku se uključio i tajnik KPZH »Šokadija« iz Sonte Ivan Andrašić, pokušavajući vratiti raspravu na početnu temu. »Svi smo mi prošli svoju kalvariju tijekom devedesetih i sad ne možemo mjeriti čija je bila veća. Samo moramo uzeti u obzir činjenicu da su u atarima ovih sela bile stacionirane postrojbe koje su ciljale Vukovar, nemojmo zaboraviti tko je sve za prijevoz postrojbi rabio skelu u Plavni i most Bogojevo – Erdut i kako su prolazili i što su pretrpjeli Hrvati u ovim selima. No, prepustimo to povijesti i nemojmo jedni drugima dijeliti neumjesne packe i mjeriti tko je veći Hrvat. Čini mi se da smo u startu postavili problem naglavce. Prvo moramo utvrditi – je li nam cilj prodati što više primjeraka ‘Hrvatske riječi’, ili nam je cilj da što više ljudi tu istu ‘Hrvatsku riječ’ pročita? Osobno, bolje se osjećam kad znam da je jedan prodani primjerak ‘Hrvatske riječi’ pročitalo desetak osoba, nego kad prodamo deset primjeraka koje netko samo gurne u kut« – rekao je, između ostaloga, Andrašić. 

SVUDGDJE SLIČNI PROB-LEMI: U raspravu su se uključili i predsjednik HKUPD »Matoš« iz Plavne Siniša Bartulov i voditelj emisije »Zvuci bačke ravnice« na Radio-Bačkoj Ivica Straćinski, koji dijele ideju kako ljudi vole teme o sebi i svojemu mjestu. Na koncu, zajednička konstatacija nazočnih bila je kako su upravo prezentirani problemi prisutni i u urbanim sredinama poput Subotice i Sombora, te da je prioritet razmišljanje o angažiranju novih dopisnika i o dodatnoj izobrazbi postojećih perspektivnih dopisnika, kako bi bila pokrivena sva mjesta u kojima žive Hrvati i kako bi se što kvalitetnije obradile teme poput onih koje je preporučio Tomislav Žigmanov, a obuhvaćaju prošlost i običaje naše zajednice. 

»Dubina problema o kojima smo ove večeri govorili stvorena je puno ranije. Godinama smo bili konstitutivni narod u jednoj državi, njezinim raspadom postali smo nacionalna manjina, koju od matične domovine dijeli samo Dunav. Jako smo ranjivi glede procesa asimilacije i tu smo, jednostavno, nemoćni. Na problemu prodaje ‘Hrvatske riječi’ mora poraditi i sama ustanova. Sada već imamo zavidan broj jakih manifestacija. Hrvatska riječ je eventualno medijski pokrovitelj, a zbog čega ne napravi i korak dalje? Zbog čega ne bi na pogodnim manifestacijama i ova kuća imala svoj štand na kojemu bi prezentirala svoje proizvode? Smatram da bi se samo tako agresivnim pristupom napravio i najveći pomak u promociji i povećanju prodaje lista« – kaže za Hrvatsku riječ Stjepan Čoban.

 K. P.