Arhiv tekstova
Somborski karmelićani
Stota obljetnica mlade redodržave karmelićana među Hrvatima prigodno se obilježava u Somboru, gdje je u srijedu i četvrtak održan Međunarodni znanstveni skup pod nazivom »Baština za budućnost: Karmel u Somboru 1904.-2004.«.
»Kad je riječ o karmelićanima, za hrvatsku kulturu posebno je značajno da je to red koji se među Hrvatima ukorjenjuje prvotno u Bačkoj, u Somboru, da bi zaživjevši u tom drevnom hrvatskom prostoru svoju životnost i svehrvatski značaj ostvarivao, šireći se preko zagrebačkih Remeta u Split i na Krk. Zahvaljujući sestrama karmelićankama i njihovu štovatelju blaženomu Alojziju Stepincu, nadbiskupu zagrebačkomu, karmelićanska duhovnost širi se od Brezovice preko Kloštar Ivanića do Šarengrada, Remeta, Marije Bistrice i Sarajeva. Koliko god da su karmelićani strogo kontemplativni crkveni red, njihova nazočnost i iznimno jaka duhovnost ostavljaju neizbrisive duhovne i uljudbene tragove i na ljudima i sredinama u kojima djeluju. Svakako bi bila zanimljiva i neupitno korisna studija, koja bi se bavila karmelićanskim utjecajima i posljetcima njihove duhovnosti u hrvatskoj književnosti i kulturi općenito«, piše književnik iz Zagreba Stjepan Šešelj u predgovoru knjige autora Ante Sekulića »Karmelićanski prinosi hrvatskoj kulturi«.
Ova obljetnica karmelićana obilježavat će se u Somboru tijekom cijele godine nizom drugih manifestacija.
U Starom Žedniku, u okolici Subotice, natjecanje risara ponovno nas je vratilo u vrijeme koje mladi ne pamte, a koje kod starijih izaziva emocije, u vrijeme kada se nije imalo, i kada se za ono malo što se željelo – trebalo puno raditi i naraditi se. Svaki pogled u prošlost, kojim se održava tradicija i čuva narodno ime, važno je njegovati, jer je to put da se sačuva veza između različitih generacija, a i među pojedincima unutar zajednice.
Ako nas pamćenje ne vara, ovo je bilo prvo natjecanje risara na kojem se pojavio i jedan visoki Vladin dužnosnik: ministrica poljoprivrede i šumarstva Ivana Dulić Marković svojom je nazočnošću, te riječima da je »ponosna na korijene koje ima«, a pogotovo dogovorom s poljoprivrednicima, nakon kojega je prekinut njihov prosvjed i blokada vojvođanskih cesta, nagovijestila da će se u budućnosti možda voditi računa i o tome da trud onih koji rade ne bude uzaludan. Seljaci, nakon dogovora s Vladom, javno nisu prezadovoljni, ali neslužbeno itekako jesu. A to i jest najvažnije.
Treća »vijest tjedna« je iz informativne sfere. Novinsko-izdavačka ustanova Hrvatska riječ pokrenula je još jednu televizijsku emisiju uživo i to na subotičkoj lokalnoj TV YU ECO. Emisija traje pola sata, a emitirat će se ubuduće svakoga petka s početkom u 20 sati. Dok hrvatski jezik ne nađe svoje redovito mjesto na državnoj televiziji, popunjavat će se prostor na lokalnim TV stanicama, ne samo u Subotici. Uredništvo će na taj način stjecati neophodno iskustvo, a državnoj televiziji slat će se poruka da i Hrvatima ima pružiti ono što pruža drugim manjinama. Ne zato što je to red, nego zato što im to pripada.
