Arhiv tekstova
27.06.2008
Vijesti
Obilježena prva obljetnica DZH
U subotu, 21. lipnja, u Domu Demokratske zajednice Hrvata (DZH) u Subotici svečano je obilježena prva obljetnica stranke, prisjećanje na 24. lipnja 2007., dan kada je osnovana ova politička stranka.
Goste, uzvanike, članove i simpatizere pozdravio je predsjednik DZH Đorđe Čović, podsjetivši nazočne kako je stranka u proteklom razdoblju razvila mrežu ogranaka i podružnica diljem Vojvodine.
Skupu se obratio i dožupan Vukovarsko-srijemske županije Antun Žagar. Čestitao je DZH-u prvu obljetnicu i poželio da bude još mnogo uspješnih. U svom obraćanju istaknuo je važnost suradnje Vukovarsko-srijemske županije i DZH-a, koja je u obostranom interesu – kako za hrvatsku zajednicu tako i za cijelu društvenu zajednicu.
HBŠS: Podići spomen obilježja braći Radić i Basaričeku u Beogradu
Hrvatsko bunjevačko šokačka stranka 20. je lipnja obilježila četvrtu godinu od osnutka, a to se poklopilo s 80 godina od tragičnog događaja koji se dogodio u Skupštini Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca, kada su ubijena dva a smrtno ranjen jedan zastupnik iz redova Hrvatske seljačke stranke, od strane dvorskog agenta i zastupnika vladine Radikalne stranke Puniše Račića, navodi se u priopćenju HBŠS-a kojega potpisuje predsjednik stranke Blaško Temunović.
»U izvršenom atentatu u prostoriji Skupštine smrtno su stradali zastupnici dr. Đuro Basariček i Pavle Radić, a smrtno je ranjen predsjednik Hrvatske seljačke stranke Stjepan Radić, te je od zadobivenih rana izdahnuo 8. kolovoza 1928. godine. Prošlo je 80 godina i tri režima, ali do sada nije postojala politička volja za obilježavanjem ovog nemilog događaja te je stoga vodstvo naše političke udruge donijelo odluku da se pokrene inicijativa za podizanjem spomen obilježja Stjepanu Radiću, dr. Đuri Basaričeku i Pavlu Radiću ispred Skupštine Republike Srbije, ili na nekom drugom prikladnom mjestu u Beogradu u znak sjećanja na ovaj tragičan događaj koji je od velikog značaja za hrvatsku zajednicu, te ovim djelom srpski narod iz kojeg potječe sam atentator pokaže poštovanje i suosjećanje po ovom pitanju, a koje se do sada nije smjelo ili nije htjelo potencirati«, kaže se u priopćenju. Imajući u vidu da su odnosi između dvaju naroda u proteklih 80 godina imali uspona i padova, HBŠS smatra kako je došao pravi trenutak da se ispravi ova nepravda i pokaže tolerancija o kojoj se svaki dan sve više i više govori i koja je u duhu europskih standarda. Kako se u priopćenju navodi, HBŠS je ovaj zahtjev uputio Skupštini i Vladi Republike Srbije, te Skupštini Beograda i njegovom gradonačelniku.
Dvadeset dinara za pšenicu potiče novu sjetvu
Kako se približava pun početak žetve, u Vojvodini raste nezadovoljstvo ratara zbog najavljene otkupne cijene ovogodišnjeg roda pšenice od 16 dinara. Za razliku od prijašnjih godina, kada se za nisku cijenu prozivala država, sve udruge ratara predlažu da prvi kupac novog roda budu Državne robne rezerve sa cijenom od 20 dinara, što je manje od cijene po kojoj su kupovale dio trenutačnog lagera.
»Poljoprivrednici smatraju da je cijena pšenice od 20 dinara realna i da ovu žitaricu zadržava na našim poljima, jer su svi troškovi proizvodnje visoki i s otkupnom cijenom od 16 dinara neće biti jesenske sjetve«, smatra Daniel Kovačić iz najveće vojvođanske asocijacije poljoprivrednika.
»Mi želimo formirati slobodno naše cijene – isto kao mlinari i pekari, i ničim nećemo ugroziti standard naših građana. Ako je točno da mlinari od kilograma pšenice dobivaju 700 grama brašna, a od kilograma brašna dobivaju skoro kilogram i 400 grama kruha – sve je jasno, kada se zna da se brašno danas prodaje po 29-30 dinara, a štruca kruha od 500 grama 35-40 dinara. Neka sada potrošači procijene gdje je profit«, kaže Kovačić i dodaje da je nafta skočila na 20 posto sudjelovanja u troškovima proizvodnje, cijena mineralnih gnojiva je duplirana i tko onda sa 16 dinara u otkupu može obnoviti sjetvu, i da se pšenice posije više nego lani? »Nitko«, smatra Kovačić.
Udruga »Pančevački ratari« uputila je i preporuku Vladi Srbije da Državne robne rezerve otkupe 400.000 tona pšenice po cijeni 19 – 20 dinara, da bi se otvorilo realno tržište.
(AgroPress)
