Arhiv tekstova
20.06.2008
Vijesti
Informiranje na manjinskim jezicima
Bez modela za održavanje
Pokrajinski tajnik za informiranje Milorad Đurić izjavio je da pretjerana liberalizacija i odvajanje medija od države ima određenih prednosti, ali može ugroziti multietnički karakter informiranja u Vojvodini. »Odvajanje države od medija bila je reakcija na devedesete godine i na cjelokupno iskustvo jednostranačkog sustava. Tada su mediji bili zloupotrijebljeni i podređeni režimu. U tom smislu, bilo je opravdano inzistirati na potpunom odvajanju države od medija, ali su se potom pojavili problemi«, rekao je Đurić prošloga tjedna na okruglom stolu u Novosadskoj novinarskoj školi.
Prema njegovim riječima, postalo je jasno da pretjerano odvajanje medija od države nije univerzalan lijek za sve probleme. »Najopasniji problem, u ozračju u kojem je profit jedina mjera funkcioniranja medija, pitanje je hoće li mediji na manjinskim jezicima biti komercijalno održivi«, kazao je Đurić. Ocijenio je da je privatizacija elektronskih medija nerijetko dovodila do vrlo kaotičnog stanja, što se posebno odražavalo na medije koji emitiraju programe na više jezika.
Đurić je kazao da još uvijek nema jasnog rješenja problema lokalnih medija koji su u javnom vlasništvu, zbog čega je Izvršno vijeće Vojvodine prekinulo privatizaciju dok ne pronađe model za održanje informiranja na jezicima nacionalnih manjina.
Prema njegovim riječima, u lokalnim samoupravama nema dovoljno komercijalnog potencijala da svi elektronski mediji u gradovima i općinama prežive. »Mora se osigurati financijska potpora medijima koji program emitiraju na jezicima manjina jer samo tako možemo graditi multietničko i multikulturalno društvo u Vojvodini«, kazao je Đurić.
Dodao je da Izvršno vijeće Vojvodne iz proračuna podržava 26 tiskanih medija na jezicima nacionalnih manjina i naveo da se 80 posto proračuna Tajništva za informiranje troši za podršku manjinskim medijima.
Okrugli stol o informiranju na manjinskim jezicima organizirala je Novosadska novinarska škola uz potporu njemačke fondacije »Konrad Adenauer«.
Dan državnosti Republike Hrvatske
Hrvatski državni praznik slavi se 25. lipnja u spomen na isti datum 1991. godine, kada je Hrvatski sabor donio Deklaraciju o proglašenju suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, te Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti. Na temelju ovih odluka potaknut je postupak razdruživanja od drugih republika tadašnje SFRJ, kao i postupak za međunarodno priznanje. Lipanjska deklaracija Hrvatskog sabora donijeta je na temelju referenduma održanog u svibnju 1991. godine, na kojemu se velika većina hrvatskih građana očitovala za državnu neovisnost Hrvatske. Dan državnosti je neradni dan u Republici Hrvatskoj.
Kuntiću verificiran drugi zastupnički mandat
Predsjedniku DSHV-a Petru Kuntiću je 11. lipnja, potvrđen njegov drugi zastupnički mandat u Skupštini Srbije. Prethodni je, zbog raspada Vlade, trajao svega godinu dana. Mandat je ostvaren na temelju izborne suradnje DSHV-a i Demokratske stranke. Kuntić ističe da će raditi na unapređenju položaja hrvatske manjine te na učinkovosti poljoprivredne proiz-vodnje u Srbiji.
Petar Kuntić bio je među 250 zastupnika kojima je u Skupštini Srbije potvrdila mandat. Skupštinske većine za izbor najvažnijih državnih dužnosnika nije bilo, no on je uvjeren da će novu vladu formirati proeuropske stranke i koalicija okupljena oko SPS-a.
»Ako bude proeuropska vlada, građani će već u roku od godinu dana osjetiti da se živi bolje«, kaže on.
Uz mogućnost da sudjeluje u donošenju važnih odluka, za Kuntića je važna i nazočnost predstavnika hrvatske manjine u najvažnijem skupštinskom tijelu u Srbiji jer se time stvara ozračje u kojemu hrvatska pripadnost neće imati negativnu konotaciju.
Proslavljen rođendan biskupa Ivana Antunovića
Prvi preporoditelj bačkih Hrvata
U Subotici je jučer, 19. lipnja, svečano obilježen dan rođenja biskupa Ivana Antunovića, jedan od četiri službena blagdana hrvatske zajednice u Srbiji. Tim povodom u crkvi sv. Roka služena je sveta misa, nakon čega je priređen domjenak u dvorani župe sv. Roka. Blagdan je obilježen u organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća i Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović« iz Subotice.
Ivan Antunović (Kunbaja, 19. lipnja 1815. – Kalača, 13. siječnja 1888.) je bio bački hrvatski pisac i kaločanski biskup. Bio je prvi preporoditelj bačkih Hrvata. Najznačajnija je osoba nacionalnog organiziranja Hrvata u Ugarskoj 1870-ih i 1880-ih, kada je bilo vrlo teško vreme za nemađare, jer su ugarske vlasti provodile intenzivnu mađarizaciju u Ugarskoj, ali i u samoj Hrvatskoj (Khuen Hedervary) u dijelu koji je bio pod ugarskim dijelom Austro-Ugarske Monarhije. Budući da su ugarske vlasti bile zazorne i na sami spomen hrvatskog imena - nakon ugušenja mađarske revolucije i Jelačića, a ohrabrene nakon Austro-mađarske nagodbe iz 1867., Antunović je morao pristupiti s nekim po vlasti neprovokativnim imenom (sukladno prijašnjoj odluci sa sastanka bunjevačkih starješina 1868. kojim bi pokrenuo nacionalnu samosvijest kod ugarskih Hrvata. Hrvatima je prijetila potpuna asimilacija, odnosno mađarizacija, koja je uvelike zahvatila inteligenciju i više društvene slojeve bunjevačkih Hrvata, čije su vođe to otvoreno rekle na sastanku s Antunovićem 1869. organiziranom radi planiranja preporodnih akcija i borbe protiv mađarizacije. Budući da su tako ugarski Hrvati ostali bez jake gospodarstvene osnovice, borba za nacionalnu afirmaciju je ostala na nacionalno svjesnim Hrvatima u Katoličkoj crkvi. Ivan Antunović, kao biskup, bio je najutjecajnija osoba koja je tu mogla nešto učiniti. Stoga je Antunović pristupio okupljanju podunavskih Hrvata pod bunjevačkim i šokačkim imenom, smanjivši tako usitnjenost kod Hrvata, koja je nastala zbog samooznačavanja pod brojnim raznim pokrajinskim i podnacionalnim imenima, kao što su – Bošnjaci, Bunjevci, Dalmatinci/Dalmatini, Iliri, Raci, Šokci i Toti.
Pokretačem je »Bunjevačko-šokačkih novina« i »Bunjevačko-šokačke vile«, koje su izlazile od 1870. do 1872. godine kao prvo preporodno glasilo u bačkih Hrvata Pisao je romane i pripovjetke, a autor je i »Rasprave o podunavskih i potisanskih Bunjevcih i Šokcih u pogledu narodnom, vjerskom, umnom i gospodarskom, programsko djelo« iz 1882.
Hoće li biti licitacije?
Općinski sud u Subotici odredio je privremenu mjeru i zabranio Općini Subotica održavanje licitacije za zakup poljoprivrednog zemljišta. Ova privremena mjera je donesena na prijedlog poverioca »Pan vita – Nova Brazda« iz Đurđina, AD Kelebija, AD »Ljutovo« iz Ljutova, »Zadruga Čantavir iz Čantavira, »Aleksandrovo-Bikovo« i »Ravnica« iz Bajmoka koji su se žalili da općinska odluka o raspisivanju licitacije nije u skladu sa zakonom jer ograničava zakup zemljišta do 100 hektara. Po riječima dogradonačelnika Općine Subotica Pere Horvackog na rješenje Općinskog suda uručena je žalba i očekuje se da će se Sud o njoj očitovati do 20. lipnja 2008. i da će licitacija početi u zakazano vrijeme 23. lipnja. Saglasnost za raspisivanje licitacije dobivena je od Ministarstva poljoprivrede i kako kaže Horvacki odluka o raspisivanju licitacije o zakupu zemljišta je usklađena sa zakonom. Udruga poljoprivrednika »Subotica« iz Subotice poduprla je žalbu Općine i na sastanku s poljoprivrednicima zainteresiranima za licitaciju, koji su već uplatili određeni postotak, odlučeno je da će se i oni žaliti na rješenje općinskog suda.
