Arhiv tekstova

U organizaciji Matice hrvatske i Udruge za potporu bačkim Hrvatima prošlog je petka u Palači Matice hrvatske u Zagrebu predstavljena monografija o kiparu i konzervatoru Nesti Orčiću, koju je priredio Naco Zelić, a zajednički objavili NIU »Hrvatska riječ« i Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović« iz Subotice.

Predstavljanje monografije otvorio je potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić, istaknuvši kako su hrvatske ustanove kao što su Hrvatska akademija, Matica hrvatska i Hrvatsko sveučilište na najbolji način integrirale ono najvrednije u našem narodu, a Matica hrvatska i preko svojih ogranaka nastavlja tu tradiciju predstavljanjem osobito značajnih pojedinaca koji su ostvarili velika djela, kao što je i kipar i restaurator Nesto Orčić.

Povjesničar umjetnosti i potpredsjednik Matice hrvatske, akademik dr. Tonko Maroević, govoreći o Nesti Orčiću rekao je kako je riječ o velikom kiparu poniklom iz panonske ravnice koji je zadužio hrvatsku kulturu svojim velikim kreacijama, uključujući i brojna konzervatorska djela. »Nesto Orčić pripada bogatoj tradiciji zagrebačke škole koju je Meštrović trasirao, a Augustinčić i ostali podržali, te je svoj raskošni talent i senzibilitet znao potvrditi u svim disciplinama. Glina i bronca, kojom se također bavio, vukla ga je ekspresivnoj liniji što najbolje pokazuju njegove ‘Narikače’, njegovi križni putovi, kroz koje se provlači ideja stanovite patnje kroz ikonografiju Isusa Krista, prikaz svega onoga što čovjek trpi na zemlji. S druge strane je u modulaciji kamena, poglavito mramora koji je senzualan, sjajan, blistav, znao izvući stanovito uživanje u materiji, osjećaja punine volumena, mogućnost prepoznavanja vlastite epiderme, jednom riječju  svega onoga što nas privlači u kiparstvu«, rekao je akademik Maroević. 

SKROMNO; ALI ZNAČAJNO DJELO: »Pred nama je monografija o Nesti Orčiću, jedno skromno, ali značajno djelo. Skromno je po opsegu, a značajno zbog osobe o kojoj govori i o kojoj danas mi govorimo. Naravno da je u ovakvom izdanju nemoguće obuhvatiti sve ono bogatstvo što nam ga je ostavio naš veliki akademski kipar, ali za nas je ovo djelo ipak značajno jer je poniklo u gradu gdje je nikao i on, Subotičanin, bački Hrvat Nesto Orčić. Ovo je tek maleni doprinos i znak zahvalnosti za to što nam ga je predala i podarila providnost, što nas je proslavio i prešao granicu vremena te ostavio takva djela koja će o njemu, a onda uključivo i o nama, govoriti vrlo jasno i dugo iza nas«, rekao je mons. dr. Andrija Kopilović ustvrdivši kako je Nesto Orčić bio skroman čovjek velike kulture, izuzetne širine srca i nadasve dobrote, koji je živio život čovjeka bačkih ravnica, ali istovremeno i odlučan, jasan, stamen, snažan i ponekad tvrd, čovjek koji se znao nositi s olujama vremena i koji je za sobom ostavio most načinjen od vlastitih djela po kojima trajno ostaje u našoj povijesti.

TRI SKUPINE RADOVA: Marija Šercer, velika poznavateljica djela Neste Orčića,  podsjetila je zagrebačke posjetitelje da je akademsko školovanje oblikovalo Nestu Orčića, nedvojbeno nadarenog umjetnika, u vrsnog majstora koji se znao iskazati u svim vrstama kiparskog izraza (skulptura, portretna plastika, reljef, plaketa), te da se njegovi kiparski radovi mogu podijeliti u tri skupine. »U prvu skupinu uvrstili bismo djela raznih veličina, intimnih značajki, posvećena molitvama majke i djeteta, djeci i ženskim likovima u raznim stavovima. U drugu skupinu kiparskih radova, zahvaljujući činjenici da je bio vjernik po odgoju i uvjerenju,  nalaze se djela s vjerskim obilježjima. Već u 17. godini života imao je neugodna iskustva s komunističkim vlastima jer je zbog ilustracija u nekom katoličkom listu dospio u subotički zatvor. I treću, važnu skupinu radova čine portretne biste među kojima se nalazi pet bista velikana bačkih ravnica i jedan reljef«, završila je svoje podsjećanje na velikog umjetnika, kipara i restauratora Marija Šercer te naglasila kako se kiparska ostavština Neste Orčića sastoji od šezdesetak radova, od kojih je četrdesetak djela izrađenih u gipsu, bronci i kamenu.

U glazbenom dijelu programa »Ciganske napjeve« Pabla de Sarasatea izveli su Krešimir Ivančić na violini i Mario Šoša na glasoviru, a u prigodi predstavljanja monografije priređena je i manja izložba radova Neste Orčića.

Zlatko Žužić