Arhiv tekstova

U organizaciji udruge Pasionska baština iz Zagreba, HKD-a »Napredak« iz Sarajeva, Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa i Udruge đaka franjevačke klasične gimnazije Visoko iz Zagreba, u Sarajevu je krajem svibnja održan znanstveni skup VI. međunarodni simpozij »Muka kao nepresušno nadahnuće kulture« – Pasionska baština Bosne i Hercegovine. Simpozij je održan u Katoličkom bogoslovnom sjemeništu. Skup su otvorili i svima zaželjeli dobar rad nadbuskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić i predsjednik HKD-a »Napredak« prof. dr. Franjo Topić.

Skup je okupio više od 40 znanstvenika i stručnjaka, koji su govorili o temi – Kristove muke iz perspektive povijesti, književnosti, glazbe i likovnosti. Radove u svezi s Hrvatima u Bačkoj su prezentirali: dr. Ante Sekulić – na temu »Korizma u životu i molitvama bačkih Hrvata tragom povijesti« i prof. Marija Šeremešić – na temu »Muka Isusova u pobožnostima i običajima Šokaca Bačkog Monoštora«. Marija Šeremešić je govorila o povijesti dolaska Šokaca na teritorij Bačke, o njihovom socijalnom statusu i mogućnostima školovanja. Rad nije striktno vezan za određeno razdoblje, već su prikupljeni podaci iz sjećanja starijih pučana Bačkog Monoštora. U današnje religijske običaje ovog mjesta utkano je naslijeđe predaka, ali u posljednjih dvadeset godina su primjetne mnoge novine. Kao i ostali Šokci iz Bačke, i Monoštorci su se naseljavali uz vodu, uz obale Dunava, gdje je bilo malo obradivog zemljišta. Sve je to utjecalo na životni standard, ali, kako se Dunav postupno povlačio, Monoštor je dobivao sve više obradivog zemljišta. Težnja zemljoradnika je bila da im djeca ostanu na zemlji, a na daljnje školovanje su išli budući svećenici. Sve ovo Marija Šeremešić je razmotrila u prvome dijelu rada. Drugi dio govori o gradnji crkve u Bačkom Monoštoru i njenoj povijesti u ovom kraju, kao i o postajama križnog puta na mjesnom groblju, dok je u trećem dijelu naglasak stavljen na religijske običaje vezane za najveći blagdan – Uskrs. Tu su zabilježeni običaji i zapisani stihovi i pjesme, koje su se pjevale u određenim prigodama. Sam kraj rada je poveznica šokačkih Hrvata iz Bačke s Hrvatima Bosne.

Pasionska baština je do sada organizirala pet ovakvih simpozija: na Hvaru – Korčuli, Zadru – Prekom, Vrbniku – Krku, Vukovaru i Boki Kotorskoj – Tivtu.

Cilj ovakvih skupova je istražiti pasionske sadržaje pojedinih hrvatskih prostora, kako bi ljepotu pasionskog mozaika kod Hrvata  približili onima koji o njemu znaju malo, ili gotovo ništa.

Za sudionike simpozija priređen je posjet franjevačkom samostanu Duha Svetoga u Fojnici,  gdje  je posjećena vrijedna samostanska knjižnica, koja broji oko 50.000 naslova, s posebno vrijednim inkunabulama. Tu su se mogle pogledati i crkvene zbirke, iskopine, oružje, vez, numizmatika, kao i etnografska zbirka.

Skupovi Pasionske baštine održavaju se svake druge godine, a već sada postoje naznake kako bi sljedeći skup mogao biti održan u Bačkoj – u Somboru ili Subotici.

Z. G.