Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Naša europska baština

Prošloga je tjedna u Pastoral-noj dvorani Rektorata župnog ureda sv. Petra i Pavla u Osijeku, predstavljeno kapitalno knjižno, DVD te VHS izdanje o sakralnim spomenicima kulture s obiju strana mađarsko-hrvatske granice. Nakon Pečuha i Đakova, ovaj projekt mogli su vidjeti i brojni Osječani. Projekt je započet prije nekoliko godina, na inicijativu pečuškog biskupa msgr.  Mihalya Mejera, a urodio je plodom ovim kapitalnim monografskim izdanjem na mađarskom, hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku, te pratećim DVD i VHS zapisima.
»Ova impresivna knjiga pod naslovom ‘Naša europska baština’ cijelom svijetu predstavlja pečušku i bosansku i đakovačku biskupiju i plod je prekogranične suradnje Mađarske i Hrvatske u sklopu programa INTERREG  3A, a financiran je iz sredstava EU, iz Fonda za kulturu i realiziran u sklopu tisućljetnog utemeljenja biskupije u Pečuhu i proglašenja Pečuha kulturnom metropolom Europe, 2010. godine, rekao je generalni vikar pečuške biskupije Balázs Garadnay, te u biskupovo ime pozdravio biskupa dr. Marina Srakića, domaćeg župnika Bernatovića i sve nazočne.
»Moji pozdravi idu najprije kolegi Mejeru i svim njihovim vjernicima, a kao što vam je poznato, riječ je o tisućljetnoj suradnji na ovim prostorima, i povijesno i zemljopisno. Naša je biskupija, Đakovačka i srijemska, nastala na prostorima pečuške biskupije, a 1773. godine našoj je biskupiji pripojeno 17 župa odvojenih od pečuške biskupije, te Osijek i Petrovaradin, koji su pripadali Ostrogonu. Ovaj projekt je naše zajedničko djelo, jer doista smo se zdušno uključili, i svatko komu u ruke dođe ova velebna monografija ili DVD, znat će kako smo i mi oduvijek dio te Europe i glede kulturne i sakralne baštine, mada Hrvatska još uvijek formalno nije članica EU, rekao je msgr. dr. Marin Srakić, biskup đakovački i srijemski.
A da su te veze i dugovječne i čvrste, svjedočio je i osobnim primjerom. »Mojega je oca krstio pečuški svećenik, mene je krizmao pečuški biskup, baš kao što smo diljem Slavonije i Srijema štovatelji Gospe Judske, a to je zabilježio i biskup Raffay 1819. godine, da u crkvi sv. Katarine u Sotu, osim glavnoga oltara, gdje su prikazani sv. Petar i sv. Katarina-mučenica, ima još dva oltara – Blažene Djevice Marije  te Gospe Judske.     
I dr. Stjepan Sršan, ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku, bio je pun hvale za ovaj projekt. »Ova je knjiga zapravo rezultat tisućljetne tradicije naša dva naroda  i naših biskupija, pa i naših gradova koji već desetljećima razvijaju dobrosusjedske i prijateljske odnose. Ovo je, zapravo, normalan slijed onoga što nam je ostavljeno da baštinimo i dobro je što to želimo pokazati svijetu u punome svjetlu. Ovaj je projekt izniman spomenik i tradiciji i kulturi, osobito sakralnoj baštini, a to je nešto najveličanstvenije što je ljudski duh i ljudski um mogao ostvariti na ovim prostorima. Nažalost, puno toga nije odoljelo zubu vremena, ratovima i vandalima, ali i ono što je ostalo, dostojno je zadiviti čovjeka. Ova knjiga o sakralnim i kulturnim spomenicima jedinstven je dar našim prijateljima diljem Europe i diljem svijeta, zaključio je dr. Sršan.
 
Slavko  Žebić
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika