Arhiv tekstova

Pretjerali ste sa sunčanjem? I najboljima se događa da izgore na suncu. Što čovjek može poduzeti kad shvati da izgleda kao reš prepečen tost?

Usprkos najboljim namjerama i obilju korisnih informacija, svi smo bar jednom u životu bili žrtvom sunčanih zraka koje, kao što znamo, ne uzrokuju samo opekline već i prijevremeno starenje i rak kože. Tipična opeklina nestaje za nekoliko dana, ali zlo koje učini vašoj koži može izbiti na vidjelo i nekoliko godina kasnije.

Kao što svi dobro znamo, Sunce na Zemlju šalje dvije vrste ultraljubičastih (UV) zraka. UVA zrake prodiru u dublje slojeve kože i uništavaju kolagenska vlakna zadužena za čvrstinu kože, a kao posljedica toga nastaju toliko neželjene bore. UVB zrake, koje apsorbira epiderm (vanjski omotač kože), oštećuju stanice i uzrokuju upale i crvenilo poznato kao opekline od sunca. Upravo su opekline znak da smo pretjerali sa sunčanjem, a tada osim grimizno crvenog lica, nastaju i sljedeći simptomi, koji upozoravaju kako je vrijeme da bježimo sa sunca. 

- Svrab. Osjećaj se javlja zbog prisustva histamina, kemikalija koje u organizmu nastaju kao reakcija na proces upale. 

- Rane i plikovi. Ukazuju na mnogo teže opekline u kojima se oštećenje proširilo od epiderma do dermalnih, dubljih slojeva kože. 

Ovu vrstu sunčanih opeklina prate jeza, visoka temperatura i mučnina. 

Ipak, nikad nije kasno početi koristiti zaštitni preparat, čak ni kad je koža već uveliko pocrvenjela. Pregorjela koža je podložnija daljnjem oštećenju budući da stanice rade »prekovremeno« – ne bi li se oporavile, i više nisu u stanju osigurati ni najosnovniju razinu zaštite. Zato, iako će opekline proći, mnogo je jednostavnije spriječiti ih koristeći zaštitni faktor 30 (ili veći), kako za lice tako i za tijelo. Važno je ne škrtariti na količinama kreme (za lice vam je, na primjer, potrebna puna žlica!) kako biste što duže sačuvali zdravu kožu i mladalački izgled. 

Zaštitni faktor vam govori koliko je sunčane svjetlosti blokirano. Na primjer: zaštitni faktor 8 znači da je osam sati sunčanja jednako jednom satu sunčanja bez zaštite.

Sredstva za sunčanje sa zaštitnim faktorom 15 ili većim štite kožu bolje nego ona s manjim zaštitnim faktorom.

 

PRVA POMOĆ  KOD SUNČA-NIH OPEKLINA:

Prvo, MAKNITE SE SA SUNCA! Nažalost, opekline od sunca se obično opaze tek sat ili više nakon sunčanja.

Drugo, prvih 12 sati nakon zadobivenih opeklina uzimajte blago sredstvo protiv bolova, kao što su: aspirin, brufen ili paracetamol.

Kako biste smanjili nastali otok i osjećaj žarenja možete uporabiti hladan tuš ili hladnu kupku, ili stavljati hladne obloge na opečena mjesta. Pazite da previše ne isušite kožu. Nemojte koristiti led, jer biste mogli oštetiti kožu. Ne stavljajte na opekline nikakve masne supstancije. Ti »kućni lijekovi« zadržavaju toplotu i usporavaju proces ozdravljenja. Umjesto toga, hladite opečenu kožu lakim gelovima, koji sadrže umirujuće sastojke na bazi aloe ili kamilice.

Spriječite dehidraciju. Pijte što više vode kako biste nadoknadili tekućinu koju vam je sunce »iscijedilo« iz tijela.

Svakako zaštitite kožu kad ponovno izađete. Nanesite kremu ili mlijeko za sunčanje sa zaštitnim faktorom 15 ili jačim prije nego što izađete, a mažite se često ako plivate ili se znojite. Još se bolje možete zaštititi dugim rukavima, hlačama ili šeširom, osobito ako morate duže biti ili raditi na jarkom suncu. Izbjegavajte boravak vani od 11 sati prije podne do 3 sata poslije podne, kad su sunčeve zrake najjače i najštetnije za vašu kožu.

Malu djecu koja imaju opekline od sunca treba odvesti liječniku! Odmah i vi pođite na pregled ako imate sumnjive promjene ili sumnjive madeže na koži.

TOPLINSKI UDAR nastaje zbog dugotrajnog izlaganja, tjelovježbi ili rada na visokoj temperaturi, što izaziva povišenje tjelesne temperature. On obično nastaje u zatvorenim toplim prostorijama ili, pak, na otvorenom pri ekstremno visokim temperaturama. Kad je tjelesna temperatura iznad 40 stupnjeva, osoba je topla i crvena, a na koži nema znoja, te to upućuje na toplinski udar. Ukoliko se odmah ne liječi, žrtvina će temperatura nastaviti rasti, a posljedice mogu biti konfuzija, nesvjestica i smrt. Toplinski udar također može izazvati umor, vrtoglavicu, mučninu i glavobolju. Osobi koja je dobila toplinski udar najbolje ćete pomoći ukoliko je preselite u klimatiziranu zgradu ili u hladovinu. Umotajte osobu u plahtu namočenu u hladnoj vodi. Kako biste ubrzali rashlađivanje, uključite ventilator iznad plahte da bi voda brže isparila. Nastavite to raditi sve dok se tjelesna temperatura ne snizi. Nakon što se žrtvina temperatura snizi, spriječite šok tako da je pokrijete laganom, suhom plahtom. 

Za razliku od toplinskog udara, do toplinske iscrpljenosti dolazi kad se tjelesna temperatura dramatično povisi, ali ostaje ispod 40 stupnjeva Celzija, a osoba se prekomjerno znoji. Toplinska iscrpljenost je problem gubitka tjelesnih tekućina (dehidracija) za sparna vremena. Simptomi toplinske iscrpljenosti su malaksalost, mučnina, prekomjerno znojenje i nesvjestica. Koža osobe može biti blijeda, vlažna i ljepljiva. Liječenje se sastoji od nadomještanja izgubljene soli i vode pomoću lagano zasoljenih tekućina i jela. Osoba bi trebala ležati i spustiti glavu. 

U idućem broju pisat ćemo o sunčanju u solarijima i manjim ili većim opasnostima koje ono nosi.