06.06.2008
Obilježena 320. obljetnica doseljenja bunjevačkih Hrvata
U suorganizaciji Bačkog ogranka Saveza Hrvata u Mađarskoj i Hrvatske samouprave Bačko-kiškunske županije, u subotu 31. svibnja, u Baji je prigodnom svečanošću obilježena 320. obljetnica doseljenja bunjevačkih Hrvata u Bačku. Priredbi je, kao jedan od pokrovitelja, nazočio Luka Bebić, predsjednik Hrvatskoga sabora, koji je svojom nazočnošću uveličao slavlje bačkih Hrvata.
Nakon okupljanja na terasi Hotela »Dunav«, smještenom na glavnome bajskom trgu, Trgu svetog Trojstva, okupljeni uzvanici i domaćini uputili su se u župnu crkvu svetog Antuna Padovanskog, nekadašnju franjevačku crkvu, gdje je s početkom u 10 sati služena svečana misa na hrvatskom jeziku koju su koncelebrirali fra Miro Šego, gvardijan samostana Svetog Duha u Humcu i fra Ivan Holetić iz Subotice koji redovito, svake posljednje nedjelje u mjesecu, služi hrvatsku misu u Baji.
Okupljene, a među njima posebno predsjednika Hrvatskoga sabora Luku Bebića i veleposlanika RH u Budimpešti Ivana Bandića, je pozdravio župnik Mathias Schindler, povjerenik kalačke nadbiskupije za nacionalne manjine, podsjetivši na povijesni doprinos Hrvata u životu župne zajednice i grada Baje. Misa je uljepšana pjevanjem crkvenog zbora na čelu sa Šandorom Trskićem, a u pratnji župnoga kantora. U svojoj prigodnoj poropovjedi, fra Miro Šego osvrnuo se na ulogu i značaj obitelji, crkve i domovine u životu i u životu kršćanske zajednice, pa i bačkih Hrvata koji su 1936. prvi put obilježili obljetnicu doseljenja na izvoru Bune postavljanjem spomen ploče i prisjećanjem na zemlju podrijetla.
SVEČANOST: Nakon mise u predvorju Gradske kuće održana je mala svečanost uz polaganje vijenaca kod spomen ploče postavljene povodom 300. obljetnice doseljenja bunjevačkih Hrvata, a obnovljene 1996. godine. »Burna je prošlost naše bunjevačke grane na ovim prostorima u stalnoj borbi za opstankom, očuvanjem jezika, naše mile ikavice, vjere, običaja i nacionalne svijesti o pripadnosti hrvatskom narodu«, naglasio je uz ostalo Joso Šibalin, predsjednik Hrvatske samouprave Bačko-kiškunske županije, prisjećanjem na istaknute nositelje prosvjetnog i duhovnog života među podunavskim Hrvatima, na franjevce Bosne Srebrene, na ulogu bajskog franjevačkog samostana i visoko učilište, koji su iznjedrili velikane poput Luke Čilića, Grgura Peštalića i fra Emerika Pavića. Kako reče, u 19. stoljeću njihovo je djelo nastavio biskup Ivana Antunović preporoditelj bačkih Hrvata, koji je svoje sljedbenike dobio u osobi Grge Jasenovića, zatim Ivana Petreša, Antuna Karagića i Miše Jelića. Nakon prigodnih riječi, vijence su položili predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, parlamentarni zastupnik Peter Marfai, dogradonačlenik Baje Lajos Bucsu, predsjednici HDS-a, SHM-a Mišo Hep i Joso Ostrogonac, a u ime bačkog ogranka, županijske hrvatske samouprave i hrvatskih samouprava u Bačkoj Angela Šokac Marković.
U dvorani »Borbiro« Gradske kuće u Baji predstavljena je galerija »Alvona« iz Labina izložbom radova iz grafičke mape »13. Nova Art Histriae-Signum Temporis«, koju je u nazočnosti brojnih uzvanika otvorila dogradonačelnica Labina Liliana Vale.
Nakon intoniranja mađarske i hrvatske himne, u vijećnici Gradske kuće održana je spomen sjednica. Okupljene uzvanike pozdravio je predsjednik SHM-a Joso Ostrogonac, među njima brojne uzvanike, predstavnike diplomatskih službi RH u Budimpešti i Pečuhu, parlamentarne zastupnike, predstavnike grada Baje i hrvatskih samouprava u Bačkoj.
NOVA POVIJEST: Okupljenima se prigodnim riječima prvi obratio predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, uputivši srdačne čestitke prigodom značajnog jubileja bunjevačkih Hrvata. Između ostalog on je naglasio kako su dan ranije proslavili 18. obljetnicu novog Hrvatskog sabora. Prisjetivši se 1990. godine, kada je nakon prvih demokratskih parlamentarnih izbora osnovan Hrvatski sabor, čijim je osnutkom započela nova povijest suverene, demokratske hrvatske države. Hrvatski je sabor, nastavio je Bebić, puno stariji, jer je 925. godine izabrao prvog kralja iz Trpimirovićeve dinastije, dakle jedan od najstarijih u svijetu. Suvremeni je Hrvatski sabor donio takozvani Božićni ustav 22. prosinca 1990. godine kada je člankom 10. obvezan skrbiti o Hrvatima diljem svijeta. Hrvatska država skrbi o jednoj velikoj hrvatskoj zajednici u Bosni i Hercegovini u kojoj su Hrvati konstitutivni narod.
»Jedna od najznačajnijih hrvatskih grana je u Republici Mađarskoj, a hrvatska je država dužna prema spomenutom članku svog Ustava također skrbiti i o Hrvatima u Mađarskoj. Vi imate bogatu prošlost, povijest koja seže stoljećima unazad, ali ono što zadivljuje, to je da ste Vi u tim teškim vremenima, kada ste se uselili, a i kasnije je bilo tih teških vremena, sačuvali svoju nacionalnu svijest, jezik, kulturu, što je jedan od temelja izvarnredno dobrih međudržavnih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Mađarske«, naglasio je uz ostalo Luka Bebić, dodavši kako će Hrvatski sabor učiniti sve da pomogne u očuvanju jezika, kulture i obrazovanja. Istaknuo je i vrlo dobre, prijateljske odnose s Republikom Mađarskom, izrazivši uvjerenje da će Hrvatska uskoro postati čalanicom europske obitelji. Istaknuo je i razvojne planove Hrvatske na polju izgradnje autocesta i prometne infrastrukture čime će doprinijeti integraciji, komunikaciji, zbližavanju i boljem razumijevanju europskih naroda na ovim prostorima.
PREDAVANJA: Okupljenima se obratio i parlamentarni zastupnik Peter Marfai, koji je u ime predsjednice Mađarskog parlamenta Katalin Szili, pokrovitelja s mađarske strane, pozdravio skup povodom obilježavanja 320. obljetnice bunjevačkih Hrvata, koji su dali doprinos obogaćivanju društvenog i kulturnog života grada Baje. Ujedno je pročitao i pismo Katalin Szili upućeno sudionicima bajske svečanosti povodom proslavljanja ove značajne obljetnice.
Održana su i dva prigodna predavanja. Prof. dr. Dinko Šokčević iz Pečuha održao je kratko izlaganje o nacionalnoj reintegraciji bunjevačkih i šokačkih Hrvata, a Naco Zelić iz Zagreba o izdavaštvu, knjigama i piscima bačkih Hrvata od Mihajla Radnića, koji se svojom knjigom javlja 1683. godine, do danas i do suvremenih autora na prostoru Bačke, u Srbiji i Mađarskoj, kao svjedočanstvu o opstojnosti pisane hrvatske riječi na ovim prostorima. Govorio je i o ulozi kulturnih središta u prošlosti, prvo Budima i Baje, a kasnije Subotice. Spomenuo je i bogatu bibliografiju bačkih Hrvata, koja broji oko 1000 naslova, posebnum istaknuvši Antu Sekulića, najplodnijeg autora s 53 naslova i puno više studija i članaka.
Kako je uz ostalo rekao dr. Šokčević, proces nacionalne integracije, odnosno reintegracije, bunjevačkih i šokačkih Hrvata na ovim prostorima u Bačkoj i Mađarskoj tekao je otežano i puno sporije nego u Hrvatskoj. Nacionalna reintegracija za bačke Hrvate zapravo je vraćanje korijenima. Prema njegovim riječima prije 320 godina doseljena je posljednja, i to manja grupa bunjevačkih Hrvata.
Predsjednika Hrvatskoga sabora Luku Bebića, i uzvanike bajske svečanosti pozdravio je gradonačelnik Baje Zoltan Révfy, zaželjevši dobrodošlicu i naglasivši doprinos bunjevačkih Hrvata u prošlosti i sadašnjosti grada. Predsjednik Hrvatskog sabora, osvrnuvši se na tekovine samostalne i demokratske Hrvatske, podsjetio je na važnost zaštite nacionalnih manjina, kojima su u Hrvatskoj osigurana prava po najvišim europskim standardima. Izrazio je nadu da će i hrvatska manjina dobiti svoga zastupnika u Mađarskom parlamentu, naglasivši da Hrvatska podupire euroatlantsku integraciju svih Republika bivše Jugoslavije; Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Kosova čime će se osigurati komunikacija, razumijevanje među narodima i među nacionalnim manjinama na ovim prostorima. Predsjednik Hrvatskog sabora uručio je predsjedniku SHM-a Josi Ostrogoncu povijesnu listinu o proglašenju neovisne Hrvatske s potpisima svih sudionika. Manifestaciji je prisustvovao i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Branko Horvat.
Na otvorenoj pozornici Trga svetoga Trojstva koncertom Subotičkog tamburaškog orkestra, pod ravnanjem Stipana Jaramazovića, završena je svečanost. Mnoštvo okupljenih bačkih Hrvata na glavnom je gradskog trgu pokazalo da postoji potreba za ovakvim i sličnim okupljanjima. Priređena je i gastromska večer, kuhao se tradicionalni ovčji paprikaš, a zaigralo se i veliko bačko kolo, koje je okupilo ne samo bačke Hrvate i ljubitelje bunjevačkog folklora, već i brojne simpatizere.
S. B.