Arhiv tekstova

Temelji

 

U nedjelju 1. lipnja više od tisuće šokačkih Hrvata s prostora bačkog dijela Podunavlja, Slavonije i BiH hodočastilo je u Tuzlu, kako bi nazočili prvoj središnjoj manifestaciji u sklopu obilježavanja 320. obljetnice odlaska skupine Hrvata iz tuzlanskog kraja u Bač. Time je otpočeo šestomjesečni program obilježavanja sudbonosnog događaja iz 1688. godine kada je jedna veća skupina Hrvata iz okolice Tuzle, predvođena franjevcima, doselila na područje grada Bača. Sa sobom su tada ponijeli i sliku Gospe Radosne iz samostana Gradovrh, koja je do danas sačuvana i nalazi se u franjevačkom samostanu u Baču. Dvodnevna manifestacija u Tuzli je od okruglog stola na temu migracije kroz stoljeća, preko odlaska na lokaciju nekadašnjeg samostana na Gradovrhu, pa do procesije, svečane mise i bogatog programa u nedjelju, protekla, kako su svi sudionici istaknuli, u prijateljskom ozračju iskrenih i toplih emocija gdje su se svi osjećali »kao da su se vratili kući«. Uspostavljena suradnja  na ovom projektu hrvatskih kulturnih udruga iz Podunavlja, predstavnika Hrvatskog nacionalnog  vijeća i NIU »Hrvatska riječ« pokazala je na djelu kako rezultati ne izostaju kad postoji samo malo dobre volje i kad se ljudi slože. Za očekivati je stoga i da će  završna manifestacija 4. i 5. listopada u Baču uspješno proteći na zadovoljstvo organizatora, sudionika i gostiju.

Proslavljala se ova obljetnica i u Mađarskoj, u Baji, gdje je prije  320 godina doseljena posljednja skupina bunjevačkih Hrvata. I na ovoj svečanosti, koja je održana pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Luke Bebića, bilo je govora o tome kako, u uvjetima višestoljetne odvojenosti od matice, očuvati svoju vjeru i nacionalni identitet. Taj se identitet razvija i čuva prije svega u obitelji  kao središtu našeg najintimnijeg svijeta, poručio je u Baji fra Miro Šego. 

Riječi i poruke koje su se čule na oba skupa veliki su poticaj svima onima koji žele raditi i surađivati  s drugima na polju očuvanja nacionalnog identiteta, razvoja vlastite kulture, zašite nacionalno-manjinskih prava. Lijepo je to čuti, ohrabruje i potiče na ustrajnost u svome poslu. Osobito onda kada s nekih drugih strana stižu grube riječi i kada se odnosi u hrvatskoj zajednici ne žele graditi na temeljima suradnje, profesionalnosti i međusobnog uvažavanja već temeljem pritisaka i osuda. 

J. D.