Arhiv tekstova

Dan pojavljivanja ovoga broja Hrvatske riječi na kioscima, 30. svibnja, jedan je od nekoliko veoma važnih datuma u novijoj hrvatskoj povijesti. Na taj je dan, naime, 1990. godine održana konstitutivna sjednica prvog višestranačkog saziva Hrvatskog sabora, čime je, i u pravnom smislu, otpočeo put stvaranja Republike Hrvatske kao neovisne države. Na isti je dan 1994. godine u opticaj uvedena nova moneta – kuna – i time je zamijenjen hrvatski dinar, koji je do tada u Hrvatskoj bio platežno sredstvo, a također je na isti dan 1995. na zagrebačkom Jarunu održan svečani mimohod Hrvatske vojske, što se smatra uvodom u oslobađajuću akciju Oluja.

Prigodno obilježavanje ova tri događaja, koje se u Hrvatskoj i među Hrvatima svake godine odvija, ne služi samo tome da od zaborava otrgne sjećanje na važne datume iz povijesti, nego je svake godine i nova potvrda ostvarenog nacionalnog konsenzusa o bitnim elementima suvremene hrvatske državnosti.

KONSTITUIRANJE SABORA: Konstituiranje Hrvatskog sabora 30. svibnja 1990. godine, nakon provedenih prvih višestranačkih izbora poslije Drugog svjetskog rata, dogodilo se u vrijeme uzavrelih tenzija na tadašnjem jugoslavenskom prostoru, izazvanih, s jedne strane, centrističkim težnjama beogradske političke i vojne oligarhije, i, s druge strane, nastojanjima većine u drugim republikama da se narastajućem centrizmu odupru, te u konačnici stvore vlastite nacionalne države. Na toj je sjednici Hrvatskog sabora Franjo Tuđman izabran za predsjednika Republike Hrvatske, Žarko Domjan postao je predsjednik Hrvatskog sabora, a Stjepan Mesić predsjednik Vlade Republike Hrvatske. 

U beogradskim političkim strukturama, i srbijanskoj javnosti općenito, ovako zaokružena volja većine u Hrvatskoj nije prihvaćena kao legitimna, još manje kao legalna, no, za rušenje te vlasti i države, koja je kasnije stvorena i međunarodno priznata, u Beogradu nije bilo drugih sredstava, osim jednog – rata.

Izbori, koji su ovakvom raspletu prethodili, održani su (prvi krug) 22. travnja za Društveno-političko vijeće i Vijeće općina, i sljedećeg dana za Vijeće udruženog rada, te 6. i 7. svibnja (drugi krug). S 42 posto dobivenih glasova Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) osvojila je 205 zastupničkih mjesta, na drugom je mjestu bio Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena (SKH-SDP) s 35 posto glasova i 107 mandata, na trećem Koalicija narodnog sporazuma (KNS) s 15 posto glasova i 21 mandatom, te Srpska demokratska stranka (SDS) s 1,6 posto glasova i 5 mandata. Ostatak od 13 mandata otišao je neovisnim kandidatima i nacionalnim manjinama. 

Ovaj je saziv Hrvatskog sabora donio mnoge povijesno važne odluke, među ostalim: Ustav (22. prosinca 1990.), Ustavnu odluku o samostalnosti i nezavisnosti (25. lipnja 1991.), te Odluku o prekidu državnopravnih veza s bivšom SFRJ (8. listopada 1991.), kojom je Hrvatska de facto postala samostalna i neovisna država. Zbog značaja ovih odluka, do 2001. godine 30. se svibnja slavio kao Dan državnosti Republike Hrvatske.

NOVA MONETA: Uvođenje nove hrvatske valute 30. svibnja 1994. pod nazivom kuna,  bilo je predmetom sporenja i trvenja nekoliko prethodnih godina. Najžešći kritičari toga naziva svoje su argumente temeljili na nepobitnoj činjenici da je kuna bila platežno sredstvo u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, te se smatralo kako će nova hrvatska kuna, navodno, svakog dana iznova podsjećati na zločine počinjene u toj fašističkoj tvorevini. Kada je kuna puštena u opticaj, te kada se ubrzo pokazala stabilnom valutom, za razliku od inflatornih moneta u državama bivše Jugoslavije, NDH-ovska povijest naziva nove hrvatske valute potisnuta je u zaborav i danas je više nitko ne spominje. Jedino se tu i tamo, podsjećanja radi, pribilježi kako su još u romanskom razdoblju, u pokrajinama više i niže Panonije (današnja Mađarska i Slavonija), porezi bili ubirani u vidu kuninih koža, koje su tada bile iznimno cijenjene. 

Prvi hrvatski novac na kojem se pojavljuje lik kune bio je srebrni denar iz 13. stoljeća (između 1230. i 1380.) kojeg kuju hrvatski banovi, a kuna je bila dominantan lik na sedam od ukupno osam tipova toga novca. Prve dvije kovanice s likom kune, prva iz vremena Bele IV. i herceg Kolomana (1235.), te druga iz vremena herceg Stjepana (1246.), vrlo su slične. Na njima se pojavljuje kuna u trku ulijevo između dvije šestokrake zvijezde, dok je tekst ovijen dvjema kružnicama od bisera. Isti motiv dominira i na kasnijim kovanicama, za vrijeme kralja Stjepana V., Ladislava IV. i Andrije III., te više slavonskih banova i protubanova u 13. stoljeću, pa se takav novac u numizmatici naziva slavonskim banovcima. Smanjenje hrvatske autonomije u okviru hrvatsko-ugarskog kraljevstva dovelo je do nestanka ove monete. Kuna se ponovno pojavila 1939. kada je Banovina Hrvatska, uspostavljena unutar jugoslavenske monarhije, razmatrala kovanje vlastitog novca. Godine 1941. uvela ju je hrvatska kolaboracionistička vlada, da bi opet bila ukinuta na kraju rata.

SVEČANI MIMOHOD: U povodu obilježavanja tadašnjeg Dana državnosti, 30. svibnja 1995. godine na zagrebačkom jezeru Jarun održan je svečani mimohod, do tada najveći prikaz svih rodova hrvatskih oružanih snaga. U defileu je sudjelovalo više od 3700 sudionika, oko 220 borbenih vozila, 40-ak letjelica, patrolni i diverzantsko-desantni čamci, pontonske amfibije, jedna ronilica, te padobranci. Posebnu je pozornost izazvala pojava raketa zemlja-zemlja IB-94 Uragan, dometa od 380 km, tenkovi M84, te MIG-ovi 21 i 24.

Ovaj je defile održan nepunih mjesec dana poslije operacije Bljesak, u kojoj je u potpunosti u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćeno područje zapadne Slavonije, te dva mjeseca prije operacije Oluja, u kojoj je Republika Hrvatska vratila suverenitet nad cjelokupnim područjima Like, Dalmacije, Korduna i Banovine. Preostalo područje pod kontrolom srpskih nelegalnih vlasti i UN-a u istočnoj Slavoniji mirno je reintegrirano u hrvatski državni sustav tijekom iduće dvije godine.

Z. Perušić