Arhiv tekstova

Minimalnom većinom s 18 glasova od ukupno 25 nazočnih vijećnika, Hrvatsko nacionalno vijeće dalo je suglasnost na Statut Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, na  izvanrednoj sjednici koja je u utorak 27. svibnja, zbog hitnosti donošenja odluka, sazvana u Subotici. Navedeni Statut prethodno je jednoglasno usvojio Upravni odbor Zavoda, na konstitutivnoj sjednici, održanoj u srijedu 21. svibnja. 

Predstavljajući Statut, predsjednik UO Zavoda Dujo Runje je istaknuo kako je ovaj akt u dobroj mjeri prijepis odluke o osnutku Zavoda. »Statut je analogan statutima ostalih zavoda za kulturu nacionalnih manjina, pa tako u njemu ima vrlo malo ili uopće nema prostora za manevriranja. Znači, djelatnost Statuta je već određena odlukom, djelokrug rada ravnatelja, Upravnog i Nadzornog odbora također je decidirano naveden«, pojasnio je Runje, istaknuvši kako je važno da Statut što prije dobije suglasnost, kako bi se registrirao te počeo s aktivnostima. On je dodao i kako Zavod može srediti mnoge stvari »koje mi nismo mogli srediti« i da, pokraj toga, Hrvatima osigurava značajna sredstva iz pokrajinskog proračuna (6 milijuna dinara godišnje), te je ukazao da suglasnost na Statut, koja će biti prije svega tehničke naravi, u daljnjoj proceduri daje Izvršno vijeće AP Vojvodine.

»NEOZBILJAN RAD«: Nekoliko vijećnika – Milivoj Prćić, Josip Ivanković, Bela Ivković – izrazilo je nezadovoljstvo činjenicom da im je tekst Statuta predočen na samoj sjednici. »Smatram da je ovo doista neozbiljan rad. Možda su to sve dobra rješenja, ali sad ovako nepripremljeni ne možemo pridonijeti da se Statut uredi«, rekao je Bela Ivković, upitavši zašto nije bilo vremena da vijećnici spomenuti materijal dobiju ranije.

Tajnik HNV-a Ladislav Suknović je objasnio kako su u pitanju objektivne tehničke okolnosti. »Ne postoji nijedan razlog ili neka vrsta opstrukcije kako vijećnici ne bi bili upoznati sa Statutom«, rekao je Suknović, dodavši da i članovi UO nisu imali mnogo vremena za izradu Statuta, zbog tempa procedure koju diktira pokrajina.

»KVAKA 21«: Za vijećnike Marinka Jadrijevića i Josipa Ivankovića, spornim se pokazao članak 21. u kojem se među ostalim navodi da »osoba koja je imenovana za ravnatelja, ukoliko ne bude ponovno imenovana, ima pravo raditi na radnom mjestu u Zavodu koje odgovara njegovoj stručnoj spremi«. Jadrijević je to okarakterizirao kao »sigurno radno mjesto do mirovine«, dok je Ivanković naveo da će se »ako je netko stručan, za njega svi otimati«.

S druge strane, vijećnik Joza Kolar je u tom kontekstu naveo kako je važno paziti na kadrove u hrvatskoj zajednici.  »Mi smo toliko kadrova promijenili u ovoj našoj zajednici, da se ja ponekad stidim što smo sudjelovali u svemu tome. Ovaj put imamo mogućnost i pravo to u Statutu napisati, da ako ravnatelj ne bude potvrđen od IV AP Vojvodine, ne ostane na ulici. Odnosno, da on i dalje radi u hrvatskoj zajednici«, rekao je Kolar.  Nadovezujući se na Kolarevo mišljenje, Ladislav Suknović je dodatno pojasnio kako je to »samo pravo, a ne obveza«. 

SPORNA REGIJA: Primjedbu na članak 17. koji se tiče međunarodne suradnje Zavoda te, među ostalim, navodi suradnja s Euroregijom Dunav-Kereš-Maroš-Tisa (DKMT) uputili su vijećnici Petar Kuntić i Marinko Jadrijević, ističući kako je ovdašnjim Hrvatima važnija suradnja s Euroregijom Dunav-Drava- Sava.

Vijećnica i članica UO Zavoda Olga Šram je istaknula kako su članovi UO Zavoda imali istu zamjerku. »Rečeno nam je da je pokrajina stvorila kontakte s tom regijom. Ta regija je u programu pokrajine jednaka za sve, ne samo za zavode za kulturu nacionalnih manjina, nego inače za kulturu Vojvodine. Hoćemo li mi kao hrvatska manjina sebi ‘prokrčiti’ put izravno prema Hrvatskoj to je pitanje programa rada i dugoročne orijentacije Zavoda«, pojasnila je Olga Šram. 

Statut Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata usvojen je bez usvajanja primjedaba vijećnika. 

 

D. B. P.