Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Sta­ro­dob­no žen­sko ru­ho

Za najstariji sloj ženskog tradicijskog ruha u ovim se selima upotrebljava naziv starovinsko, starovinska nošnja. Temeljni su dijelovi: košulja oplećak i suknja skute, skuta koja se naziva i vezenkom. Izrađeni su od prostoga tkanja – kudeljnoga ili pamučnoga platna koje su žene same proizvodile za potrebe svoga domaćinstva.
OPLEĆAK I SKUTI: Košulja oplećak odijevala je gornji dio tijela do struka. Najstariji oblik bio je panonskoga tipa. Izrađivao se spajanjem i nabiranjem ravnih neukrojenih širina pola platna. Krojem, vrstom i rasporedom ukrasa srijemski oplećak bio je sličan slavonskom. Vrlo slične oplećke naći ćemo i kod bačkih Hrvatica, Šokica u selima Baču, Bođanima, Vajskoj i Plavni.
    Početkom 20. stoljeća zamijenio ga je suvremeniji oblik s uskim otvorenim rukavima nazvan francuski oplećak.
    Donji dio tijela odijevala je suknja skuti, skuta, vezena skuta, vezenka. Krojena je od pet ili šest pola platna nabranih u struku i učvršćenih ošvicom tkaničicom. Uz donji rub bila je prišivena šira kukičana čipka.
    U starovinsko ruho spadaju i šarena skuta od prostoga platna, usniva ili jednožice ukrašena posebno izrađenim trakama izvezenim crnom, tamnoljubičastom, crvenom ili raznobojnom vunom rudicom ili pamučnim koncem. Ispod suknje vezenke nosile su se tri podsuknje donji skuti, skuta. Krojene su u pet pola prostoga ili usnivanoga platna, sašivene i složene u nabore jednako kao i gornja suknja.
    Oko vrata nosio se u trokut presložen i na prsima prekrižen rubac čiji su se krajevi zaticali na tkanicu. Nekada su se nosili manji rupci čiji su se krajevi uvlačili u prsni otvor košulje oplećka.
    U svečanim prigodama preko oplećka i rupca navlačio se kratki kožušak od janjećega krzna obrubljen crnim astraganskim krznom cicom i ukrašen aplikacijama šarene kože i ogledalcima. Na leđima je obično imao viseće ukrase.
    U davnini su žene noge omatale vunenim kariranim bordobijelim krpama obojcima i obuvale opanke kajišare, s remenčićima kojima su omatale gležnjeve. Nosile su i vunene štrikare – niske čarape s prišivenim kožnim potplatom ukrašene bijelim zrnjem koje se u raznim motivima uplitalo prilikom izrade.
UKRAŠAVANJE I ČEŠLJANJE: Tradicijsku odjeću dopunjavao je decentan nakit. Oko vrata nosila se ogrlica pletena od konjske strune ili đerdan od raznobojnoga staklenoga zrnja.
    Djevojke su svakodnevno kosu uplitale u dvije pletenice, omatale ih oko glave i pokrivale ih rupcem. U svečanim su je prigodama uređivale na poseban način – u veliku pletenicu.
    Udate su se žene češljale na poseban način i pokrivale rupcem. Kosa bi se sredinom glave podijelila razdjeljkom, skupila u dva svežnja uvrnuta u bikulje, koje bi se položile preko ušiju i zavezale straga na tjemenu. Kosa bi se pokrila bijelom kapicom i velikim iglama pričvrstila za bikulje. Preko kapice položio bi se trokutasti crveni rubac rogalj s bijelim točkastim uzorkom. Starije su žene oglavlje rogalj pokrivale različitim tamnijim rupcima, najčešće farbericama, vežući ih pod bradom.

Nastavit će se

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika