Arhiv tekstova

Na konstitutivnoj sjednici zakazanoj za srijedu 21. svibnja, Upravni odbor Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, trebao je razmatrati prijedlog te, kako je najavljeno, donijeti i Statut Zavoda. U razgovoru za naš list, predsjednik Upravnog odbora Dujo Runje objašnjava kako je Statut u najvećoj mjeri identičan statutima zavoda za kulturu ostalih nacionalnih manjina u Vojvodini te Zavoda za kulturu Vojvodine. 

»U sadržajnom smislu, on je izravno u svezi s Odlukom o osnutku Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, koju su donijeli Skupština AP Vojvodine i Nacionalno vijeće hrvatske nacionalne manjine, kao što je to slučaj i s odlukama o osnutku zavoda za kulturu drugih nacionalnih manjina. Kao i kod drugih ustanova, i ovdje Statut regulira pitanja naziva, sjedišta i pečata; zatim rješava zastupanje i predstavljanje Zavoda, određuje njegovu djelatnost, unutarnje ustrojstvo, broj i vrstu tijela i njihove ovlasti; sredstva i financiranje; javnost rada, kao i opće akte i prijelazne odredbe. Dakle, ništa novo u odnosu na uobičajenu praksu«, kaže Dujo Runje.

Prema sadržaju Statuta, koje će biti djelatnosti Zavoda?

Na prvom mjestu su kultura, znanost i jezik hrvatske nacionalne manjine u AP Vojvodini. Slijedi multikuklturalnost i interkulturalnost na području  Vojvodine, zatim suradnja s ustanovama i  udrugama u područjima kulture, znanosti i umjetnosti u Republici Srbiji i uspostavljanje veza i suradnje ustanova kulture, udruga i pojedinaca u AP Vojvodini s međunarodnim ustanovama i organizacijama (Vijećem Europe, Europskom Unijom, UNESKO-om i dr.). Sljedeće područje tiče se promidžbe jednakosti između državnih, privatnih i građanskih inicijativa u oblasti kulture, znanosti i umjetnosti, te normativne djelatnosti u oblasti kulture, znanosti i umjetnosti i usklađivanje s europskim standardima. Statutom je također predviđeno da se Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata bavi i pitanjem tržišne orijentacije u kulturi radi poboljšanja uvjeta za rad i djelatnost kulturnih subjekata, zatim amaterizmom hrvatske nacionalne zajednice u AP Vojvodini, umjetničkim stvaralaštvom mladih talenata, stručnim usavršavanjem i obrazovanjem, organiziranjem seminara, radionica i kampova, razvijanjem turizma u kulturi. I na koncu, prema Statutu, Zavod će se baviti i informacijsko-dokumentacijskim djelatnostima u oblasti kulture, znanosti i umjetnosti. Osim toga, djelatnost Zavoda bi će i izrada razvojnih projekata u oblastima znanosti, kulture i umjetnosti vojvođanskih Hrvata. Koji su to konkretni projekti odlučivat će se na temelju programskih i planskih razvojnih odluka i zaključaka koji će se donositi uz sudjelovanje relevantnih ustanova, udruga i pojedinaca.

Zavod stječe svojstvo pravne osobe upisom u sudski registar. Kada će to biti učinjeno?

Odluka o osnutku Zavoda je tek prva u nizu pretpostavki koje su se trebale ostvariti u složenom procesu osnutka. Naime, da bi Zavod mogao biti registriran kod Trgovačkog suda u Subotici, na Statut, što ga donosi Upravni odbor Zavoda, suglasnost trebaju dati dva osnivača: i Izvršno vijeće AP Vojvodine i Nacionalno vijeće hrvatske nacionalne manjine. Ista procedura je predviđena i za plan i program rada, kao i za prateći financijski proračun. Vjerujem da će u Zavodu biti učinjeno sve da se što prije registrira, ali jedan dio u procesu konstituiranja ovisi i o djelovanju drugih instanci. 

Suglasnost za Statut treba dati Hrvatsko nacionalno vijeće. Što bi se desilo ako ono to ne bi učinilo?

Prema Odluci o osnutku, da bi se Statut mogao primjenjivati, to jest da bi postao pravovaljan, na njega mora dati suglasnost Izvršno vijeće AP Vojvodine, a Izvršno vijeće će dati suglasnost na osnovi pribavljenog mišljenja Nacionalnog vijeća hrvatske nacionalne manjine. Takva procedura je identična u odnosu na sve zavode. Ne treba razmišljati negativno o tome, jer zašto se Nacionalno vijeće hrvatske nacionalne manjine ne bi pozitivno izjasnilo o Statutu? Bilo bi apsurdno da ga to ne zanima. Ne vidim razloga da se ne dobije pozitivno mišljenje, imajući u obzir da je Statut de facto najvećim dijelom temeljen na Odluci o osnivanju Zavoda za vojvođanske Hrvate i skoro identičan ostalim statutima zavoda drugih nacionalnih manjina.

Ukoliko se Zavod na vrijeme i po potrebnom protokolu formira, kada možemo očekivati da počne s radom? Koje će biti njegove prve aktivnosti?

Za nadati se je da će Zavod biti formiran u najkraćem roku. Ti rokovi ovise prije svega o Izvršnom vijeću AP Vojvodine i o Nacionalnom vijeću hrvatske nacionalne manjine. Prve zadaće Zavoda bit će izvedene iz programa rada koji će predložiti ravnatelj Zavoda, usvojiti Upravni odbor, a potvrditi Izvršno vijeće AP Vojvodine i Nacionalno vijeće hrvatske nacionalne manjine. Siguran sam da će Upravni odbor prihvatiti program rada koji će najbolje odgovarati prilikama u kulturi hrvatske zajednice u Vojvodini.

Prema Vašim saznanjima, dokle su stigle druge nacionalne manjine u formiranju njihovih zavoda?

Sve su u istoj fazi – usvajanja Statuta! Naime, sve su aktivnosti sinkronizirane i koordinirane od strane Izvršnog vijeća Vojvodine. Treba istaknuti da su tek prošlog tjedna sva nacionalna vijeća nacionalnih manjina dobila rješenja o imenovanju članova upravnih i nadzornih odbora za svoje zavode. Zasigurno, sve aktivnosti će biti i nadalje sinkronizirane i ako ne bude nepredviđenih problema svi će zavodi biti u isto vrijeme i registrirani.

D. B. P.