Arhiv tekstova

U Srbiji trenutačno postoji klima neprijateljstva prema nacionalnim i etničkim manjinama, tvrdi se u izvještaju Europske komisije protiv rasizma i netolerancije. U izvještaju ovog tijela Vijeća Evrope, koji je objavljen ovih dana u Strasbourgu, navodi se kako je Srbija poduzela određeni broj mjera u borbi protiv rasizma i netolerancije, kao što je potpisivanje Konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, usvajanje novog Ustava i Kaznenog zakonika i izbor ombudsmana, ali je potrebno uraditi puno više. 

Kritiziraju se pojedine odredbe Ustava, poput one u članku broj 1, kojim se predviđa da je Srbija država srpskog naroda i svih građana koji žive u njoj, čime se, prema ovom tijelu, »posredno pravi razlika« između Srba i drugih državljana. 

Navodi se i kako je Zakon o crkvama i vjerskim zajednicama »pridonio stvaranju negativne klime prema takozvanim ‘netradicionalnim’ vjerskim zajednicama, kao što su Jehovini svjedoci i određene evangelističke skupine«. 

»Pojedini predstavnici Srpske pravoslavne crkve, koja igra važnu ulogu u društvenom i političkom životu zemlje, imaju udjela u poticanju neprijateljstava prema ovim skupinama, koje nazivaju ‘sektama’, a njihove pripadnike optužuju da su sljedbenici ‘satanizma’«, navodi se u izvještaju. 

Europska komisija protiv rasizma i netolerancije preporučuje srpskim vlastima da osiguraju da svi učenici u školama imaju predmet građanskog odgoja, koji je trenutačno izborni predmet s vjeronaukom. 

Ovo tijelo Vijeća Europe preporučuje i da obrazovanje o ljudskim pravima bude sastavni dio školskog programa na svim razinama i u svim disciplinama, kao i da se u tom smislu provede i obuka profesora, ali, u širem društvenom kontekstu, i pripadnika policije i pravosudnih tijela. 

U izvještaju se kritizira »rasna diskriminacija prema Romima i drugim manjinama«, kao što su mađarska manjina u Vojvodini i albanska manjina u Srbiji, a osobito u oblasti Preševa, Bujanovca i Medveđe, »gdje ova manjina trpi diskriminaciju u oblastima kao što su pristup obrazovanju i državnoj administraciji, a naročito policiji i pravosuđu«. 

Navode se primjeri neefikasnog reagiranja policije i pravosuđa na rasističke napade i oskvrnuće vjerskih spomenika i nadgrobnih ploča i zaključuje kako oni »nisu poduzeli neophodne korake za kažnjavanje počinitelja ovih djela«. 

Komisija govori i o postojanju antisemitizma, koji se »izražava kroz rasprostranjenu i neometanu prodaju antisemitskih knjiga i drugih izdanja, kao i kroz akte vandalizma, uključujući oskvrnuće grobova i ispisivanje grafita na zidovima sinagoga i židovskih spomenika«. 

Klimu neprijateljstva prema vjerskim manjinama osobito proizvode određeni mediji i političari, zaključak je ovog tijela Vijeća Europe. 

»Razvoj demokracije također je doveo do povećanja broja tabloida, koji često negativno izvještavaju, između ostalog, o etničkim i vjerskim manjinama«, ocjenjuje se u tekstu. 

Zaključuje se da u Srbiji još uvijek ne postoji nezavisno tijelo koje bi razmatralo pritužbe na medije i izricalo kazne novinarima koji se ogriješe o zakonske propise o pozivanju na rasnu mržnju, zbog čega Komisija preporučuje srpskim vlastima obveznu primjenu zakonskih odredaba protiv govora mržnje na novinare koji ih prekrše. 

H. R.