Arhiv tekstova

Pravda

 

»Samo zadovoljenjem pravde za žrtve, kada riješimo najveći broj ratnih zločina, nadvladat ćemo mračnu prošlost i pridružiti se civilizacijskim i europskim vrijednostima. Prikrivanjem zločina i reciprocitetom, govorom da su i oni drugi činili zločine, ne dobivamo ništa«, kazao je za »Hrvatsku riječ« viši savjetnik i glasnogovornik tužitelja za ratne zločine Republike Srbije Bruno Vekarić. U razgovoru za naš tjednik on ističe kako je profesionalni pristup Tužiteljstva za ratne zločine, koje radi u veoma kompleksnim političkim uvjetima u Srbiji, uvažavan od strane uglednih međunarodnih subjekata. Visok rejting u stručnim krugovima i uspostavljena suradnja s tužiteljstvima u regiji, prije svega s Državnim odvjetištvom Hrvatske, nisu međutim od svih aktera na političkoj sceni u Srbiji gledani dobrim očima. Štoviše, pritisci na pravosuđe, uz prijetnje i upozorenja članovima Tužiteljstva nisu rijetkost, a u javnosti su često najglasniji oni koji žele relativizirati ili opravdati ratni zločin.

Pred Vijećem za ratne zločine u Beogradu prošloga je mjeseca počelo suđenje za ratne zločine u Lovasu počinjene prije 17 godina, kada je 70 hrvatskih civila iz ovoga mjesta mučeno i ubijeno, dio njih tako što su natjerani u minsko polje. Fer suđenja i sankcioniranje zločina koji su u ratno vrijeme devedesetih razdvajali narode, nesumnjivo su jedan od uvjeta pomirenja naroda i trajne normalizacije odnosa u regiji. Međutim, čini se kako ne žele uvijek i svi pomirenje i normalizaciju. Igranje na emocije ljudi i podgrijevanje neprijateljstava nisu nestali iz javnog govora, a kada političari opravdavaju zločine, negiraju ih i prikrivaju kada se vrše pritisci na pravosuđe, čudno li je kada se sve češće događaju incidenti u kojima su akteri i žrtve mladi ljudi. Oni su odrasli u ozračju ratne propagande i opravdavanja nasilja. Hoće li se žrtvovati još jedna generacija ili će se osudom i kažnjavanjem svakog zločina pokazati da je pravda jedini put izlaska iz mračne prošlosti?   

J. D.