Arhiv tekstova

HR: Koje dodatne akcije treba poduzeti kako bi Matica mogla još bolje ispuniti svoju ulogu povezivanja Hrvatske s hrvatskim iseljeni-štvom i hrvatskim manjinama?

Prije svega usredotočit ćemo se na informatičke tehnologije, s čijim razvojem je omogućena brža i dinamičnija svakidašnja suradnja. Imat ćemo određene promjene na našoj web stranici. Već sada svi posjetitelji naših stranica mogu primijetiti neke promjene te ih ovim putem pozivam da na webu ispune upitnik u svrhu našeg novog projekta, učenja hrvatskog jezika na daljinu. Nakon zatvaranja ovog upitnika ići ćemo sa sljedećim upitnicima s ciljem dobivanja  povratnih informacija od svih Hrvata koji žive izvan Hrvatske. Na taj način ćemo vidjeti koji bi novi oblici suradnje bili poželjni s njihove strane i kako bi poduzimali partnerski odnos, dakle, odnos u kojem bi Hrvati u svijetu i Hrvati u domovini mogli ostvariti svoje zajedničke interese.

HR: Čuli smo za Vašu inicijativu učenja hrvatskog jezika putem Interneta. Možete li nam nešto podrobnije reći o tome?

Svakako! Na našoj web stranici možete pronaći info mail adresu na koju možete slati svoje kritike i sugestije vezane uz našu suradnju, a također na našoj stranici možete pronaći i opise svih naših projekata. Sigurni smo da će svatko pronaći nešto zanimljivo za sebe. Ako i ne pronađe, imat će prigodu sugerirati.

U svakom slučaju želja nam je omogućiti, svima koji to žele, učenje hrvatskog jezika u vlastitim domovima sa svojih računala, budući da smo svjesni činjenice da često naši sunarodnjaci u svijetu zbog dinamike svoga posla, ili drugih razloga ne mogu doći u Hrvatsku na učenje hrvatskog jezika u našu školu – Sveučilišnu školu učenja hrvatskog jezika i kulture. Nekada, u mjestima gdje žive nemaju organiziranu mogućnost učenja hrvatskog jezika. Dakle, ovaj oblik učenja jezika bio bi naravno dopuna, a nikako, to moram naglasiti, zamjena za postojeće oblike učenja hrvatskog jezika. Isto tako, ovaj oblik učenja može biti izvrsna nadopuna našem sveučilišnom tečaju, jer svjesni smo činjenice da se jezik, kad se ne prakticira, gubi. Vidjet ćemo postoji li interes i onda ćemo organizirati mentorsko učenje od profesora koji vode tečaj pri Fakultetu u Zagrebu u suradnji s HMI. U svakom slučaju, kakav će konačno biti taj naš projekt uveliko ovisi o analizi upitnika na našoj web stranici, koji će biti  otvoren još nekih 20-ak dana. Prema tome, analizom upitnika i sami ćemo moći donijeti odluku kako taj projekt treba izgledati. Dakle, ipak ćete zadnju riječ kazati vi.

HR: Spomenuli ste također i to da želite da se odnosi s iseljeništvom i manjinama temelje na partnerskim odnosima. Što ste pri tome mislili?

Pa upravo ovim upitnikom, dakle, komunikacijom s našim ljudima želimo dobiti povratnu informaciju, želimo znati kakve su, o pojedinim pitanjima, želje naših ljudi vani. Mislim da se partnerski odnos može postići u obliku bilo kojeg projekta, bilo kojeg područja, jedino ako postoji interes s jedne i s druge strane. Dakle, ako je naša temeljna zadaća povezivanje Hrvata iz domovine s Hrvatima u svijetu, onda i ti projekti koje Hrvatska matica iseljenika provodi i oni koje će ubuduće provoditi trebaju biti u interesu jedne i druge strane. Prvenstveno treba znati slušati specifične potrebe naših udruga, zajednica diljem svijeta. Svjesni smo potreba koje su  različite, ovisno o samim zajednicama, primjerice, u Sjevernoj Americi, Južnoj Americi, Australiji i drugdje, gdje žive Hrvati i građani hrvatskog podrijetla. Upravo s tim upitnicima želimo dobiti što bolje povratne informacije ondje, kako bi onda mogli raditi kvalitetnije buduće projekte.

HR: U jednom od ranijih razgovora naveli ste da su sredstva Matice u ovoj godini umanjena u odnosu na 2007. godinu. Planirate li poduzimanje nekih akcija kojim bi se raspoloživa sredstva povećala već u ovoj godini?

Pa,  mi već u ovoj godini moramo pronaći dodatna sredstva i putem različitih donacija, sponzorstava, kako bi uopće osigurali realizaciju projekata koji su planirani za ovu godinu. To već činimo. Nadam se, odnosno uvjerena sam, da ćemo ta sredstva i pronaći. Međutim, to nas možda i ograničava u većim aktivnostima, projektima u ovoj godini. Mislim da se za svaki dobar projekt sredstva uvijek nađu.

HR: U okviru Matice djeluju podružnice u – Puli, Rijeci, Splitu, Dubrovniku, Zadru i Vukovaru. Kakva je njihova uloga?

Njihova uloga je, naravno, identična ulozi Hrvatske matice iseljenika. Dakle, to su naši djelatnici koji su samo dislocirani u odnosu na centralu u Zagrebu, a njihova uloga je planiranje i provođenje projekata s apsolutno jednakim ciljevima i zadaćama. 

HR: Možete li na temelju Vašeg dosadašnjeg iskustva ocijeniti - jesu li potrebni neki dodatni napori kako bi se rad podružnica poboljšao? Možda boljom koordinacijom njihovoga rada ili njihovom većom samostalnošću?

Naravno da se uvijek može poboljšati ne samo rad podružnica, nego i rad u centrali. Koordinacija i komunikacija je uvijek potrebna. Prema tome i u tom smislu ćemo poduzimati korake kako bi i ta suradnja bila intenzivnija i kako bi i podružnice i centrala imale maksimalnu suradnju, što se, naravno, dobrim dijelom realizira. 

HR: Čitatelje »Hrvatske riječi« svakako najviše zanima suradnja Hrvatske matice iseljenika s Hrvatima u Srbiji s obzirom na njihovu specifičnu poziciju u odnosu na autohtone manjine u drugim državama. Imate li neke konkretne programe u planu?

U ovoj godini svakako ćemo nastojati realizirati sve projekte koji su planirani u odnosu na suradnju s hrvatskim autohtonim manjinama u Srbiji, dakle s Hrvatima koji su na području Vojvodine. Niz projekata je već realiziran početkom godine, kao što su XIV. dani hrvatskog pučkog teatra u Hercegovcu, gdje su bili i predstavnici iz Vojvodine. U razgovoru s njima ostalo je otvoreno pitanje vezano za stručnjake koji bi podučavali njihove voditelje kazališnih skupina. Sada razmatramo mogućnost da takvog stručnjaka pošaljemo u Vojvodinu ili da voditelji dramskih skupina dođu u Zagreb. Tražimo financijska sredstva za takav seminar, pa ćemo ga pokušati realizirati u ovoj godini.

Također u ovoj godini imamo još projekata, koji će sigurno ići. Spomenula bih da je nedavno u Hrvatskoj matici iseljenika održana promocija knjige pjesama »U iskrama nade«, kojom se Matica i na ovaj način želi približiti bačkim Hrvatima i u domovini ukazati na njihovo književno stvaralaštvo, te im dati prigodu da budu još prisutniji u hrvatskoj javnosti.

HR: Planirate li nas uskoro posjetiti i upoznati se s radom hrvatske zajednice u Vojvodini?

Svakako. Naravno, sva komunikacija koja će se ostvarivati i putem Interneta i drugih oblika modernih tehnologija nikad ne može zamijeniti onaj osobni kontakt, razgovor s ljudima. 

Moja je želja posjetiti što veći broj naših hrvatskih udruga, što mi je osobno od velike pomoći u mom radu u Hrvatskoj matici iseljenika.