Arhiv tekstova

Hrvati u Vojvodini žive podnošljivo, u okruženju koje je također podnošljivo, osjećaju fizičku sigurnost, a najveći im je problem nizak životni standard. Na izbore ih izlazi više od polovice onih s pravom glasa, u ogromnoj većini nemaju povjerenja u političare, a smatraju kako interese nacionalnih manjina jednako predstavljaju i manjinske i građanske stranke.

Radom svojih manjinskih stranaka ili su djelomice zadovoljni ili nisu zadovoljni, od institucija najviše vjeruju Crkvi, za postojanje nacionalnih vijeća u najvećem broju nisu čuli, kao što ne znaju niti na koji se način biraju ta vijeća.

BLISKOST HRVATA I MAĐARA: Ovo, uz brojne druge zaključke, proizlazi iz istraživanja javnog mnijenja koje je, za račun beogradskog ureda OESS-a, proveo CeSID u jesen 2007. godine. Rezultate toga istraživanja javnosti i dijelu djelatnika hrvatske manjinske zajednice u Vojvodini predstavili su u Subotici u ponedjeljak, 21. travnja, CeSID-ov izvršni direktor Zoran Lučić sa suradnicima, kao i šefica Odjela za demokratizaciju beogradskog ureda OESS-a Hannelore Valier.

Istraživanjem su obuhvaćene četiri nacionalne manjine u Republici Srbiji, i to: romska, bošnjačka, hrvatska i mađarska. Hrvatska je manjina ispitivana na područjima – Subotice, Apatina, Sombora, Srijemske Mitrovice i Šida, a cilj je bio utvrditi stav pripadnika ovih zajednica prema njihovim nacionalnim vijećima. Prema riječima CESID-ovih koordinatora, najteže je bilo anketirati Hrvate u Srijemu, gdje još uvijek postoji određeno suzdržavanje od javnog izražavanja nacionalne pripadnosti, dok na području Subotice, Sombora i Apatina takvih problema nije bilo.

Premda je istraživanje rađeno na relativno malom uzorku, bilo je svega oko 1000 ispitanika, od toga tek oko 200 anketiranih Hrvata, istraživači smatraju kako se rezultati mogu smatrati vrijednim. Generalni je zaključak istraživača, kako je naglasio Zoran Lučić, da su hrvatska i mađarska zajednica vrlo bliske i kako na veoma sličan način doživljavaju procese u društvu, dok na drugoj strani, bošnjačka i romska zajednica imaju puno više dodirnih točaka međusobno, nego s drugim dvjema zajednicama.

Osim što 59 posto Hrvata nikada nije čulo za postojanje manjinskih nacionalnih vijeća i što čak 71 posto ispitanika ne zna kako se ta vijeća biraju, 32 posto ispitanika nema povjerenja u nacionalna vijeća, a 48 posto njih nema stav o tom pitanju. Kad je o ovoj temi riječ, Hrvati imaju manje povjerenja u nacionalna vijeća od pripadnika preostalih triju zajednica, te jedini imaju veći postotak nepovjerenja od postotka povjerenja (32 prema 20). Zanimljivo je kako je, za razliku od Hrvata od kojih čak 59 posto nikada nije čulo za postojanje manjinskih nacionalnih vijeća, taj postotak značajno niži kod Bošnjaka (30) i Roma (35). No, Mađari u još većoj mjeri ne znaju za nacionalna vijeća – čak 64 posto njih nije obaviješteno o njihovom postojanju.

Na pitanje – zastupa li Nacionalno vijeće interese vaše zajednice, Hrvati su 47-postotno odgovorili »ne«, 48 posto ih je reklo »djelomice«, a svega 5 ih je odgovorilo potvrdno.

CRKVA VISOKO, POLICIJA NISKO: Obrazlažući pojedine zaključke iz istraživanja, CESID-ovi su suradnici rekli kako, općenito uzevši, Hrvati imaju pozitivnije gledanje na svoj sadašnji položaj od pripadnika ostalih triju manjina, prije svega zbog toga što ga uspoređuju s položajem 90-ih godina, kada su, kao nacionalna zajednica, trpjeli više od drugih zajednica u ovoj zemlji. Upravo zbog toga, čak 69 posto Hrvata smatra kako živi dobro, srednje ili podnošljivo, a fizičku nesigurnost osjeća tek 4 posto hrvatskih ispitanika. 

Tri najveća problema koji tište Hrvate su nizak životni standard (71 posto), nezaposlenost (49) i mogućnosti liječenja (35), dok je političar u koga vjeruju Boris Tadić, ali sa svega 10 posto povjerenja. Čak 90 posto Hrvata ne vjeruje niti jednom od ponuđenih političara, a među njima su: Koštunica, Vučić, Jovanović, Čanak, Ljajić, Ugljanin, Šain i Đurić. S druge strane, prema ovom istraživanju, 21 posto Mađara vjeruje Tadiću, povjerenje u Čedomira Jovanovića ima 20 posto Bošnjaka, a Romi također preferiraju Tadića s 18 posto.

Odgovarajući na pitanje koliko su zadovoljni radom stranaka nacionalnih manjina, Hrvati su u 85 posto slučajeva odgovorili kako su djelomice zadovoljni, 11 posto ih je nezadovoljno, a tek 4 posto potpuno zadovoljno.

Kad su institucije u pitanju, vjerske ustanove uživaju potporu 65 posto Hrvata, za Crkvom slijedi Predsjednik Republike s 47 posto, zatim predsjednik općine 28 posto, država 25 posto. Najmanje povjerenja Hrvati imaju u policiju (15 posto), Vladu (16) i vojsku (17).

NASLIJEĐENA OPTEREĆENJA: U razgovoru koji se razvio nakon predstavljanja rezultata CESID-ova istraživanja, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Branko Horvat primijetio je kako se percepcije pripadnika hrvatske i mađarske zajednice poklapaju u mnogim stvarima, što, po njegovim riječima, oslikava prostor u kojem žive i tradiciju obiju zajednica. 

»Problem koji mi imamo, jest da smo nova nacionalna manjina, još uvijek neizgrađena, bez infrastrukture, i smatram da će nam ovo istraživanje pomoći u budućnosti«, rekao je Horvat.

Sličnog je mišljenja bio i predsjednik DSHV-a i narodni zastupnik Petar Kuntić, koji je rekao kako »tek sada počinjemo koristiti prava koja druge manjine već odavno imaju«.

»Opterećeni smo i dnevno-političkim odnosima na relaciji Beograd-Zagreb, a u javnosti je još uvijek prisutan strah jednog broja Hrvata, zbog onoga što se dešavalo u nedavnoj prošlosti«, rekao je Kuntić. 

Osim Horvata i Kuntića, od dužnosnika u hrvatskoj zajednici na predstavljanju su bili nazočni: tajnik HNV-a Ladislav Suknović, predsjednik Matice hrvatske i vijećnik HNV-a Stipan Stantić i vijećnik Marinko Jadrijević, predsjednik Izvršnog odbora HKC »Bunjevačko kolo« Davor Dulić i predsjednik Mladeži DSHV-a Siniša Skenderović.

Z. Perušić