Arhiv tekstova

Povodom teksta »Tragom Šokadije«, autora Ivana Andrašića  objavljenog u »Hrvatskoj riječi« broj 261 od 29. veljače 2008. godine, u cijelosti prenosimo reagiranje fra Josipa Zvonimira Bošnjakovića, franjevca iz Tuzle:

»U vašem listu ‘Hrvatska riječ’ nedavno je objavljen članak gospodina Ivana Andrašića ‘Tragom Šokadije’ koji završava neistinitom i začuđujućom rečenicom, citiram: ‘Tristota obljetnica obilježena je 1988. godine u Tuzli i Baču od strane franjevaca, no, za javnost je prošla gotovo nezapaženo’.

Taj članak pokazuje veliko nepoznavanje  tadašnjih veoma zapaženih događanja u Tuzli i Baču i čini veliku nepravdu prema meni, tadašnjem tuzlanskom gvardijanu i župniku, mojim vrijednim suradnicima, braći franjevcima iz Tuzle i Bača, prečasnom Lazaru Krmpotiću, dekanu bačkom, zatim pateru Josipu Špeharu, gvardijanu bačkom, a posebno je to omalovažavanje naših župljana i vjernika s tuzlanskih prostora kao i brojnih župljana koji su došli  iz svih krajeva Bosne i Bačke u Tuzlu, a bilo ih je, zamislite, više od deset tisuća! Kako su samo ljubili i grlili sliku  Radosne Gospe  gradovrške – bačke i slušali nadahnutu propovijed uzoritog kardinala i zagrebačkog nadbiskupa dr. Franje Kuharića koji je tom prigodom blagoslovio na stotine podijeljenih medaljona i sličica s natpisom: ‘Majko naše prošlosti, budi majka naše sadašnjosti i budućnosti«. Pod misom je pjevao katedralni zbor iz Subotice. Sve se  to događalo u  župi Šikari, 8. svibnja 1988. godine, zbog nedostatka prostora u Tuzli.

Stoga na koljenima zahvaljujem Bogu, zajedno s pokojnim vlč. Lazarom Krmpotićem, bačkim dekanom i gvardijanom Franjevačkog samostana u Baču  te paterom Josipom Špeharom, što nam je dao tu nezasluženu milost da utvrdimo autentičnost slike Radosne Gospe i da je, nakon tristo godina, upravo nas trojica, povratimo u njezin gradovrško-tuzlanski zavičaj. Gradio sam brojne crkve, ali ovo je nešto čudesno, nezasluženo i nezaboravno! Ova se čudotvorna Gospina slika čuva u Franjevačkom samostanu u Baču od 1688. godine i hodočaste joj vjernici iz svih krajeva Vojvodine.

U znak obilježavanja Tristote obljetnice u Tuzli je održana, u novoj crkvi, trodnevica sa svetim misama i prigodnim propovijedima. Treći dan trodnevice, 7. svibnja 1988. godine, svetu misu je slavio uzoriti kardinal dr. Franjo Kuharić zajedno s vrhbosanskim nadbiskupom dr. Markom Jozinovićem, banjalučkim biskupom dr. Alfredom Pichlerom, provincijalom »Bosne Srebrene« dr. Lukom Markešićem i hrvatskim provincijalom iz Zagreba, prof. fra Rajkom Gelemanovićem,  a sve u nazočnosti predstavnika Islamske vjerske zajednice na čelu s ef. Husejnom Mujićem, tuzlanskim muftijom i predstavnika Pravoslavne crkve na čelu s gospodinom episkopom zvorničko–tuzlanskim, Vasilijem Kačavendom. Bio je to istinski ekumenski susret, na kojem su bili i predstavnici Općine Tuzla i predsjednik i tajnik Republičke vjerske komisije iz Sarajeva, dr. Zvonko Stenek i gospodin Filip Šimić.  Obilježavanje tristote obljetnice od preseljenja fratara i hrvatskog, katoličkog puka s ovih prostora u Bačku, počelo je u Subotici od 12. do 14. kolovoza 1986. godine, sa seminarom na temu: ‘Tri stoljeća obnovljene crkvenosti Hrvata u Bačkoj’.

Drugi dio obilježavanja tristote obljetnice upriličen je 1. i 2. listopada 1988. godine u Baču. U Bač je, s nama franjevcima, došlo sedam autobusa punih župljana iz Drijenče, Tuzle, Šikare i Brežaka. Znanstveni  je skup, o bačkom i gradovrškom samostanu od samih njihovih početaka, održan 1. listopada u Franjevačkom samostanu u Baču,. Sudionici tog skupa bili su: mr. fra Roko Špionjak, dr. Zvonko Baotić, pater dr. Franjo Emanuel Hoško, dr. Lelja Dobronić i dr. Ante Sekulić, a o  samome milosnom liku Radosne Gospe gradovrško-bačke govorio je pokojni mr. vlč. Lazar Ivan Krmpotić. Radovi s tog skupa objavljeni su u publikaciji – Od  Gradovrha do Bača.

Dana 2. listopada 1988. godine bilo je, na prostoru Franjevačkog samostana, svečano euharistijsko slavlje koje je predvodio, kao i u Tuzli, uzoriti kardinal dr. Franjo Kuharić u nazočnosti oko pedeset svećenika, redovnika i redovnica i visokih crkvenih dostojanstvenika. Bilo je  oko pet tisuća vjernika  iz Tuzle, Bača, Subotice i okolnih bačkih župa. Sve nas je na čelu sa uzoritim kardinalom pozdravio provincijal  Hrvatske provincije iz Zagreba dr. fra Mirko Mataušić, a na kraju svete mise zahvalio je svima na dolasku bački gvardijan  Franjevačkog samostana pater Josip Špehar. U znak zahvalnosti vjernog tuzlanskog puka, slikar Slavko Babić iz Tuzle, predao je sliku uzoritom kardinalu dr. Franji Kuhariću s njegovim likom. 

Na kraju mise i ja sam kratkim govorom zahvalio kardinalu Kuhariću na njegovoj dobroti što se odazvao na ova slavlja u Tuzli i u Baču i zamolio ga da nam svima podijeli blagoslov. Poslije mise, svi smo ljubili milosni lik čudotvorne  Radosne Gospe i pod njezinim okriljem napustili smo Bač i otputovali za Tuzlu.

Ove manifestacije zabilježile su  opširno državne i crkvene novine i sarajevska Televizija, uz prigodne intervjue, što sve dokumentirano svjedoči, da su ova brojna obilježavanja prošla ne samo zapaženo nego i veoma sadržajno i svečano, jer kad bi bilo po gospodinu Andrašiću, čovjek bi se morao upitati pa odakle onda onih deset tisuća vjernika u Tuzli i pet tisuća u Baču, ako je to - kako on navodi prošlo – ‘nezapaženo’ ?! Svašta!«

 

Fra Josip Zvonimir Bošnjaković