Arhiv tekstova

U Beogradu je od 8. do 10. travnja održano redovito XX. plenarno zasjedanje  Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metodija, na kojem su se okupili svi članovi MBK skupa s apostolskim nuncijem mons. Eugeniom Sbarbarom, te uz sudjelovanje predstavnika biskupskih konferencija susjednih zemalja: Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Mađarske, Rumunjske i Slovenije. Tom je prilikom ujedno obilježena i deseta obljetnica od odobrenja Statuta ove Međunarodne biskupske konferencije. 

Središnja tema o kojoj su biskupi raspravljali na ovom zasjedanju je: poslanje katoličke obitelji u dijaspori danas. S ovog zasjedanja objavljeno je službeno priopćenje, u kojem se, među ostalim, kaže: 

»Svjesni činjenice da je svaka obitelj ‘Crkva u malom’, biskupi žele posvetiti više brige njezinom pastoralu. Naše obitelji trebaju biti evanđeoskim kvascem i kvalificiranim mjestom odgoja u vjeri i općeljudskim vrednotama. U razmišljanju o društvu u kojemu živimo, biskupi su istaknuli potrebu za produbljivanjem i intenziviranjem istinskog dijaloga. Jedino društvo koje teži sveobuhvatnom unapređenju, kako vlastitog tako i općeg dobra, dobiva čvrste temelje. U takvom društvu prava se određuju, poštuju, doživljavaju, između ostalog, i kroz načela solidarnosti i posvećenosti bližnjemu. To iziskuje da se svakome pruži mogućnost da slobodno uživa vlastita dobra i prava po mjeri čovjekoljublja. Zajednički život postaje sve humaniji ako se u njemu budi želja za formiranjem zrele svijesti o idealu kome treba težiti - civilizaciji ljubavi. (Usp. Kompendij socijalnog nauka Crkve, 391.)

Posve je naravno da su na ovom zasjedanju okupljeni pastiri posvetili znatan dio vremena razmišljanju o značajnom poslanju Crkve za koju je Krist molio »da svi budu jedno«  (Iv 17,21). Tema ekumenskog dijaloga je posebno poslanje kršćanskih crkava na ovim prostorima, gdje se kroz svu povijest susreću civilizacije, kulture i Crkve. Taj dijalog našem vremenu treba postati znakom o uzajamnom poznavanju, poštivanju i svjedočenju bratske ljubavi. Svjesni koliko je taj put težak i često opterećen povijesnim sjećanjima, biskupi smatraju kako to ipak ne smije priječiti pogled u pravcu onoga što je pred nama. To ne znači odricanje od prošlosti, nego izgradnju mostova prema čovjeku i čovječanstvu koje i na ovim prostorima, globalizacijom i tranzicijom, ulazi u teška iskušenja vjerskog identiteta. Ono što nas povezuje daleko je više od onoga što nas dijeli, te biskupi smatraju kako kršćanski pastiri u mnogim datostima trebaju nastupaju zajednički i svjedočki. Time se otvaraju nove perspektive. Sa žaljenjem je konstatirano da je međusobna objektivna informacija, pogotovo u medijima, opterećena pojedinačnim stavovima, a ne službenim učenjem crkava, te biskupi na tom području očekuju trajnu i konstruktivnu suradnju. S velikim su povjerenjem biskupi iščitavali poruku Dokumenta iz Ravenne, plod teološkog dijaloga predstavnika Katoličke crkve i predstavnika Pravoslavne crkve kao cjeline. Ovaj dokument ohrabruje postignutim dijalogom crkava i otvorenošću prema budućnosti. Veliku pažnju zaslužuje i međureligijski dijalog kao odgovor današnjem čovjeku koji toliko »gladuje i žeđa za pravdenošću«  (Mt 5,6). Na tom putu se treba oslobađati stereotipa i predrasuda. Zadaća je našega vremena ući u novi dijalog, koji će odražavati našu međusobnu ljubav i solidarnost , te snagu susreta i suradnje.

U izvješćima pojedinih tijela MBK zapažen je intenzivan rad. S obzirom na odgoj mladih u vjeri, još uvijek se osjeća manjak dobrih odgojitelja. Razmotrena je i tema pastorala studenata u većim gradovima kao i vjerska nastava i župni vjeronauk. Crkva želi prema svojim mogućnostima davati trajni doprinos odgoju u vjeri posredstvom sredstava javnog priopćavanja, osobito radija i televizije. Jedino prisutnošću u javnosti Crkva može govoriti o sebi sa željom duhovne izgradnje i produbljivanja onoga što autentično obogaćuje čovjeka vjere i daje mu pravi identitet. Poluistine i zablude samo odvode čovjeka od njega samoga, izlažu ga manipuliranju što je ujedno najgori način njegovog zlorabljenja. Istinom se želi služiti nutarnjem oslobođenju čovjeka kao Božjega stvorenja. Bogatstvo socijalnog nauka Crkve ovom društvu može služiti za bolje postizanje općeg dobra, osobito odgojem na suodgovornost po kojoj svatko svjesno na sebe preuzima vlastito životno poslanje. Zrelost svakog društva očituje se u tome koliko drži do svojih etičkih i moralnih normi.

Vrhunac kršćanskog susreta svakako je onaj oko Božjega stola u svetoj misi. U utorak 8. travnja biskupi su svetu misu slavili u crkvi svetoga Antuna Padovanskoga. Tom prilikom propovijedao je biskup mostarsko-duvanjski i apostolski administrator trebinjsko-mrkanski, mons. dr. Ratko Perić. Drugoga dana zasjedanja biskupi su se na svetu misu okupili u crkvi Krista Kralja, kojom je započelo molitveno trodnevlje za duhovna zvanja. Tom prigodom prigodnu propovijed održao je mons. Đuro Gašparović, pomoćni biskup đakovački i srijemski te vikar za Srijem.

U znak povezanosti i trajne vjernosti pastiru Crkve, papi Benediktu XVI., biskupi su uputili brzojav zahvalnosti i molitve za blagoslov. Dogovoreno je da slijedeće zasjedanje MBK bude na jesen u Ohridu u Makedoniji«.

g