Arhiv tekstova

Prenapučenost i zagađenost metropola i većih gradova, jedni su od problema današnjeg svijeta.Takvih problema, bar ne u tolikoj mjeri, nema u vojvođanskim gradovima, osim Pančeva. Koliko god ljudi voljeli živjeti u gradovima, nepobitno je da ih privlače i oaze mira, kakvi su i brojni etno-salaši u Vojvodini. Eko-trend je dulje vrijeme u ekspanziji svugje u svijetu, a čini se da poštovanje ekoloških principa postaje nužnost. Vatikan je nedavno objavio da će, nakon uspješnog uvođenja solarnih ploča za potrebe dvorane sv. Pavla, najmanju državu na svijetu »napajati« najveća solarna elektrana, čija se izgradnja planira. No, o ekologiji se razmišljalo, primjerice, još i na početku 20. stoljeća u školi za arhitekturu i primijenjenu umjetnost Bauhaus, u kojoj se jedno vrijeme primjenjivao »režim zdrave prehrane«.

Upravo će škola Bauhaus, koju je utemeljio Walter Gropius 1919. godine u Weimaru, doprinijeti kasnijoj izgradnji »kutija za stanovanje« i time, među ostalim brojnim društvenim razlozima, utjecati na kasnije stvaranje brojnih problema u kulturi življenja, a radilo se iz najbolje namjere – osigurati pristojne stambene uvjete za sve brojnije radnike. Škola Bauhaus imala je dvije tendencije: jedna je bila da umjetnik ponovno ima status zanatlije, kao prije epohe prosvjetiteljstva, a druga je bila da se umjetnost prilagodi industrijskom dobu. Nastava o arhitekturi je okrenuta gradnji za siromašnije slojeve. Nova se arhitektura stvarala za radnike i trebala je odbaciti sve ono što je »buržujsko«. I do čega se stiglo? Sve se projektiralo u ime funkcionalizma, a mladi arhitekti gradili su zgrade s ravnim krovovima i golim fasadama. Ravni krovovi i pročelja tvorili su prave kutove. Streha nije bilo. Zgrade su lišene dodatnih ukrašavanja. U ovakvim nastojanjima nisu zaostajali ni arhitekti skupine De Stijl. Ipak, više se teoretiziralo nego gradilo.U školi Bauhaus arhitekura, namještaj i razni predmeti dizajniraju se po načelu funkcionalnosti. Estetska vrijednost nastoji se ostvariti stapanjem oblika i funkcije. U školi Bauhaus su se održavali i tečajevi tkalačkog i keramičkog zanata, stolarstva, slikarstva, grafike i fotografije. Ovu školu su zatvorili nacisti 1933. godine.

Poslije požara u Chicagu 1875. godine arhitekti grade prve nebodere, no, nasuprot oduševljenju razvojem industrije, britanski pokret »Umjetnost i zanati« pod vodstvom pjesnika i slikara Williama Morrisa, od sredine 19. stoljeća suprotstavlja se nadiranju industrije u umjetnost. Morris je kritizirao razdvojenost lijepe umjetnosti od zanata, nastojeći objediniti lijepo i korisno. Kasnije će u onovnim postavkama škole Bauhaus zanatska umjetnost, barem teoretski, ponovno postati važna, ali ni »industrija« se nije dala. Arhitekt Le Corbusier presjeći će vrpcu za početak gradnje »ćelija za stanovanje« i prostornih modula. Le Corbusier je ustanovio pravilo: »kuća je mašina za stanovanje«, a od 1947. do 1951. godine gradi stambeni blok »Sunčani grad« za 3.600 stanovnika u Marseillesu i otvara put gradnji nebodera. Takve tendencije u arhitekturi reflektirale su se i u urbanističkom planu za Novi Beograd, kao i u urbanističkom ostvarenju Moskovski bulevar u Zagrebu.

U današnje vrijeme, zbog prenapučenosti, zagađenosti, te nedostatka zdrave hrane i pitke vode, stiglo se do projekta izgradnje urbane farme u New Yorku, koja će imati 132 kata, stanove i urede, ali i prostore za uzgoj stoke i različitih usjeva. Stanari će na taj način proizvoditi svoju hranu. Na našu sreću, u Vojvodini postoje salaši koji su prirodne radionice za izgradnju zdrave hrane, a za pozdraviti je i idejni projekt hrvatske eko-udruge »CRO-ECO« za izgradnju etno-eko salaša na Hrvatskom Majuru.