Arhiv tekstova

Predstavnici lokalne samouprave u Subotici uspostavili su kontakt s francuskim tvrtkama: »Veolia Enviroment«, »Suez«, »Lohr« i »Egis«. Na sastanku je razgovarano i o mogućoj suradnji na polju zaštite životnog okoliša.

»Ovakvi skupovi su dobra prilika da gradovi nađu partnere u smislu razvoja te da je inicijativa Gospodarske komore dobar put u stvaranju ambijenta za to. Prošlog tjedna, u organizaciji Gospodarske komore Srbije u Beogradu, održan je susret izaslanstava dvadesetak velikih francuskih tvrtki s predstavnicima zainteresiranih gradova iz Srbije. Radni skup pod nazivom ‘Srbija i Francuska – kako dalje?’ nazočni predstavnici gradova mogli su iskoristiti da uspostave kontakte s francuskim tvrtkama. Mi smo iskoristili priliku i razgovarali o mogućnostima suradnje Subotice s Francuskom po pitanju ulaganja u Palić i  industrijski razvoj«, rekao je pomoćnik gradonačelnika za infrastrukturu Jasmin Šečić, koji je sudjelovao u sastanku zajedno s pomoćnikom za investicije Duškom Guslovim.

Mnogi strani investitori se interesiraju za ulaganje u Suboticu, ali je na kraju nekako prilikom donošenja odluke o ulaganju – zaobiđu. Problem je stari, a to je nedostatak zemljišta za izdavanje. Poduzeće »Park Palić« kroz koje je trebalo unaprijediti turizam, još nije formirano, kao ni industrijski parkovi. U gradskoj upravi kažu kako je pitanje osnivanja industrijskih parkova i dalje otvoreno, jer još uvijek grad nije uspio osigurati građevinsko zemljište. Lokacije koje su aktualne su: »Druga kasarna«, zemljište »Rasadnika« i prostor u blizini Logističkog centra u Crvenom selu.

»Za infrastrukturno opremanje lokacije kod Crvenog sela potrebno je uložiti oko 120 miljuna dinara, bez uvođenja kanalizacije. U tijeku su pregovori s Ministarstvom poljoprivrede o ulasku u posjed 53 hektara ovog zemljišta. Sljedeći korak je izrada Plana detaljne regulacije i idejnog rješenja za budući Industrijski park  ‚Zapad’. Isto tako u završnoj su fazi radovi na rekonstrukciji i restauraciji Velike terase na Paliću. Ministarstvo ekonomije je ove godine za četvrtu fazu izdvojilo 45 milijuna dinara«, objašnjava Šečić.