Arhiv tekstova

Sedma generacija

 

Prva generacija prvašića koji nastavu pohađaju na hrvatskom nastavnom jeziku u Republici Srbiji upisana je prije šest godina. Tada su u subotičkoj općini formirana četiri prva razredna odjela s nastavom na hrvatskome jeziku. Kako je započeo upis za školsku godinu 2008./09., na roditeljima je donošenje odluke na kojem će se jeziku njihovo dijete školovati, koje će pismo prvo učiti, hoće li mu pružiti mogućnost da tijekom redovitog školovanja njeguje svoj nacionalni identitet i stječe svijest o tome kojemu narodu i kulturi pripada. Svih je ovih godina jedan od osnovnih problema tijekom upisa bio premalen broj djece, odnosno zainteresiranih roditelja i to ne samo u onim mjestima gdje je zastupljenost Hrvata mala, već i u onim mjestima gdje Hrvati čine relativnu većinu i u kojima se pretpostavljalo da će roditelji iskoristiti pravo na koje se godinama, desetljećima, čekalo. Te se pretpostavke, međutim, nisu potvrdile i svake se godine pri upisu ponavljao isti problem – malen broj đaka. 

Iskustva iz proteklih šest godina pokazala su, prema riječima onih roditelja koji su se opredijelili za nastavu na hrvatskom jeziku, da strahu i nepovjerenju nije bilo mjesta. Štoviše, manji broj učenika u razredu omogućio je kvalitetniju nastavu, a osim učenja u školskim klupama, odrastanje je ove djece obogaćeno različitim izvannastavnim aktivnostima, putovanjima i susretima s vršnjacima u Hrvatskoj. Ove su se godine, po prvi put, natjecali u ekološkom kvizu »Lijepa naša« u Svetom Martinu na Muri. Sudjelovale su ekipe triju osnovnih škola iz Vojvodine u kojima je organizirana nastava na hrvatskom jeziku ili se izučava predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Osim tog susreta škole su uključene i u druge oblike suradnje s osnovnim školama. Početni problemi vezani uz  udžbenike,  nastavne programa i stručni kadar minimalizirani su i nastava teče bez ikakvih problema. 

Hoće li se usprkos svim pozitivnim iskustvima i ove godine ponoviti problemi s malim brojem djece najviše ovisi o izboru roditelja, a upućenost i  informiranost roditelja o značaju obrazovanja na materinskom jeziku, koje je temeljno pravo svake nacionalne manjine, ovisi o organiziranosti cjelokupne zajednice.

J. D.