Arhiv tekstova

Ledena slastica kojoj je teško odoljeti, osobito u ljetno vrijeme, ima dugu i zanimljivu povijest. Sladoled nije oduvijek bio kao danas, no i tada je bio omiljen i sve je više dobivao na važnosti. 

Rimski car Neron, između ostalog poznat i kao veliki gurman, smislio je kako se u ljetnim danima osvježiti, rashladiti se nečim sočnim i voćnim. Zapovjedio je da se s planina donese mnogo leda te ga je miješao s voćnim sokovima. Rimljani su, inače, miješali snijeg s medom i usitnjenim voćem.

Kineski kralj Tang od Shanga osmislio je svoju verziju sladoleda, pripremajući mješavinu od leda i mlijeka.

Prvi Europljanin koji je imao čast kušati ledenu kremu bio je Marko Polo. U svom je putopisu      opisao slasticu nalik današnjem sladoledu, koja se posluživala na dvoru Kublaj-kana.

No, za pravi dolazak sladoleda u Europu zaslužni su Arapi, koji su za vrijeme svoje vladavine na Siciliji upoznali Talijane s vještinom zamrzavanja sladoledne kreme. Otkako je talijanski kuhar 1500. godine servirao sladoled na svadbi Katarine de Medici i francuskog kralja Henryja II., talijanski se sladoled počeo širiti svijetom i u njemu je uživalo sve više ljudi.

U Ameriku je sladoled stigao dosta kasno, a na svojim su ga stolovima nudili poznati Amerikanci, poput: Georgea Washingtona, Thomasa Jeffersona i Dolly Madison, supruge predsjednika Madisona. 

Novo otkriće - korneti 

 

Za neke je izumitelj prve naprave za izradu stožastih vafla–korneta sladoledar libanonskog podrijetla Abe Doumar. Međutim, kao čovjek koji je patentirao stroj za pravljenje korneta uglavnom se spominje Italo Marchiony. Sladoledar s Wall Streeta isprva je slasticu prodavao u čašama za piće, no to se pokazalo prilično nepraktičnim – lomile su se, nakon svake ih je upotrebe trebalo prati, a neki bi s njom jednostavno odšetali dalje. I tako se lukavi Talijan dosjetio napraviti jestive čašice od vafla, koji su se, još topli, savijali u oblik stošca. Kupci su, naravno, bili oduševljeni praktičnom i ukusnom ambalažom, pa je njihov izumitelj nevjerojatno brzo postao najpopularnijim uličnim prodavačem, a ubrzo je povećao prodaju na 45 štandova. 

Ljeto i sladoled danas su neodvojivi, osobito za djecu. Nažalost, ova slastica može pokvariti užitak ukoliko se pojavi bakterija salmonela. Ona se prenosi kontaktom kliconoše i hrane. Pojede li se, može izazvati ozbiljne probleme, poput proljeva, povraćanja, jakih bolova u trbuhu i visoke temperature, koji zahtijevaju bolničko liječenje. Ljeti su kontrole slastičarnica veće upravo da bi se izbjegla ova bolest. Sanitarna inspekcija provodi redovite zdravstvene kontrole prostora u kojima se proizvodi sladoled, ali i ljudi koji ga prave i prodaju. Ipak, budite oprezni!

 

Recepti domaćih 

sladoleda

 

I sami u svom domu možete napraviti ukusnu slasticu, raznih ukusa.  

Voćni sladoled: 2 šlaga i 1 kiselo vrhnje pomiješati i dodati 1/5 kg voća po želji. Sjediniti i ostaviti da se ohladi. 

Sladoled po okusu: 6 bjelanjaka i 8 jušnih žlica šećera mutiti i polako dodavati žumanjke. Posebno umutiti dva šlaga, dodati kiselo vrhnje, te sjediniti s jajima i šećerom. Od ove mjere dobit ćete veću smjesu koju možete podijeliti i napraviti više vrsta sladoleda dodavanjem – voća, keksa, lješnjaka, aroma ili čokolade. Dodatnim miksanjem dva sata nakon smrzavanja domaći sladoled postat će gladak poput svile. Ljetne slastice zamrzavajte najmanje šest sati, jer ćete tek tada biti sigurni da su potpuno čvrste. Ukoliko želite spriječiti ledeni »šok« za grlo i zube, sladoled izvadite 10 minuta prije služenja.